Pravna analiza koju su međunarodni stručnjaci izradili za banke tvrdi da je izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju Vlada prekršila šest članaka Ustava te da će po tim osnovama zakon pasti.
Bankama se stoga daje preporuka da podnesu ustavne tužbe, ali i da spor s državom vode i na Međunarodnom arbitražnom sudu u Washingtonu.
Ugroza zdravlja?!
Pravnici tvrde da je Ustav prekršen u člancima 4., 5., 48., 49. te 90., ali najdetaljnije seciraju pozivanje na članak 50. prema kojem Vlada zadire u imovinska prava i legitimna očekivanja banaka radi zaštite zdravlja ljudi. Pravnici drže da je to neutemeljeno jer je teško povezati otežanu mogućnost plaćanja kreditnih obveza s ugrozom zdravlja korisnika kredita. Ta se odredba Ustava koristi, objašnjavaju, za epidemije i prirodne katastrofe. Pravnici tvrde da je naročito sporno što se štiti zdravlje svih korisnika kredita u švicarskom franku i smatraju da bi se eventualni javni interes za izmjenu zakona mogao pokazati tek nakon analize strukture ugovora o kreditu, a vodeći računa ponajprije o socijalnim kriterijima nakon čega bi valjalo napraviti pravednu raspodjelu troška planirane konverzije.
Smatramo da treba uzeti u obzir i da su troškove prve dvije mjere zaštite korisnika kredita u švicarskim francima također snosile banke, pišu pravnici, napominjući da su banke već na fiksiranje kamatne stope i tečaja imale oko milijardu kuna troška. Prvi put kad je uveden mehanizam zaštite dužnika od porasta tečaja koji premašuje 20 posto, što je za konkretne kredite vezane uz CHF značilo fiksiranje kamatne stope na 3,23 posto godišnje, sve dok traje aprecijacija tečaja, i tada je financijski učinak iznosio otprilike 500 milijuna kuna koji snose banke.
Vratit će novac
Druga intervencija dogodila se početkom 2015. kada je izvršeno zamrzavanje otplatnog tečaja na 6,39 kuna za 1 CHF na godinu dana, što je za banke stvorilo trošak od otprilike 400 milijuna kuna. Pravnici naglašavaju da banke imaju snažan argument za obranu svoje imovine i da nije upitno je li izgubljena dobit imovina.
Naime, Ustavni sud, kažu pravni stručnjaci, vrlo široko tumači članak 48. i zbog presude Europskog suda kojom su u imovinu uključena sva imovinska prava, što uključuje i “gospodarske interese koji su po naravi stvari vezani za imovinu, ali i legitimna očekivanja stranaka da će njihova imovinska prava, zasnovana na pravnim aktima, biti poštovana, a njihovo ostvarenje zaštićeno”. S obzirom na to da je valutna klauzula u švicarskim francima dopuštena Zakonom o obveznim odnosima te da je ugovaranje valutne klauzule u CHF u Hrvatskoj prošlo i sudsku kontrolu te je u postupku kolektivne zaštite ugovaranje valutne klauzule vezane uz švicarski franak pravomoćnom odlukom Vrhovnog suda utvrđeno kao valjano, pravnici ističu kako banke legitimno očekuju da će svoj novac vratiti.
Zato ocjenjuju da je situacija u kojoj ih država tjera da učine otpise potraživanja i stvore gubitke od sedam milijardi kuna neustavna. Kada se taj pravnički jezik prevede, može se zaključiti da su banke spremne na traženje odštete nametnu li im se gubici i da su detaljnom analizom utvrdile kako imaju velike šanse da pobijede Vladu.
>>Franak: Vujčić se ponaša kao meteorolog, a za pogrešne prognoze ne odgovara nikome
>>Banke će zatražiti međunarodnu arbitražu zbog vladinog plana o konverziji kredita?
Valutna klauzula je proglašena legalnom ali nije nešto drugo....nećemo se sada praviti nevješti.. Da su zakonski ugovorali kredite ovi kunski krediti u CHF bi sada imali kamatu od 1%.... Prijetilo se i Orbanu pa su se krediti ugovorani u CHFHF u Mađarskoj našli u neskladu sa presudama Europskog suda pravde...a sprema se i regulativa EK o hipotekarnim kreditima Ja razumijem da večernjak mora odraditi vlasničke obveze,no ipak bi čovjek očekivao od njih malo drugačije napise jer žive u RH Ali ima i drugih koraka koji se mogu poduzeti...