Danska je prošlog mjeseca slavila Kirsten Schwalbe, koja je s navršenih 112 godina i 218 dana postala najstarija osoba u povijesti te zemlje. No, samo dva dana nakon što je objavljeno da je postavila dobni rekord, u javnost su izašli podaci o njezinoj nacističkoj prošlosti. Dokumenti pokazuju da se Schwalbe u kolovozu 1941. pridružila Danskoj nacionalsocijalističkoj radničkoj stranci (DNSAP), a poslije je napredovala do položaja vršiteljice dužnosti voditeljice lokalnog ogranka u gradu Holstebru. Tu je funkciju obnašala od kolovoza 1943. do srpnja 1944. godine. Prema lokalnim izvješćima, vodila je i žensku organizaciju stranke, dok je njezin pokojni suprug također imao vodeću poziciju u stranačkoj strukturi.
Schwalbe je najprije negirala da je bila nacistica, a potom umanjivala važnost svojeg članstva, tvrdeći da gotovo nije znala za što se stranka zalaže. U svoju obranu navela je da se žene u to vrijeme nisu bavile politikom, nego su tu brigu prepuštale muškarcima. "Suprug me pitao, a ja sam rekla da mi je svejedno. Politika me uopće nije zanimala pa sam jednostavno radila ono što je on smatrao da trebam", izjavila je.
O njezinoj prošlosti počelo se raspravljati nakon što je list Kristeligt Dagblad istražio njezinu biografiju i otkrio da u knjizi We Need Something to Laugh About, posvećenoj njezinu životu, nije bilo spomena o njezinoj povezanosti s nacističkom strankom. Arhivska dokumentacija pritom je pokazala da njezina uloga nije bila ograničena na obično članstvo. Danski povjesničar Claus Bundgaard Christensen ocijenio je da je bila mnogo više od obične članice ili aktivistice.
Izdavačka kuća Gyldendal i autori Frederik Helms i Line Morell Holm izjavili su da nisu znali za taj dio njezine prošlosti te najavili da će ga uvrstiti u buduća izdanja knjige. S druge strane, obitelj 112-godišnje Schwalbe poručila je lokalnim medijima da ju je izvještavanje o njezinoj nacističkoj prošlosti duboko pogodilo te je odbila daljnje komentirati slučaj.
Danska nacionalsocijalistička radnička stranka bila je najveći fašistički pokret u zemlji. Nakon njemačke invazije 1940. godine surađivala je s okupacijskim vlastima, a njezini su članovi sudjelovali i u regrutiranju Danaca za Waffen-SS. Nakon završetka rata 1945. Danska je, na temelju poslijeratnih zakona, pokrenula postupke protiv tisuća ljudi zbog suradnje s nacistima i ratnih zločina. Međutim, kasniji pokušaji procesuiranja nekadašnjih suradnika uglavnom nisu završili osuđujućim presudama.
Izvukli su ih iz bolničkih soba i odvezli pet kilometara dalje: Cijeli dan ih tukli u hladnom hangaru, a po mraku ih 200 strijeljali u polju