Iako je Vlada RH korigirala svoju ponudu prema sindikatima javnih i državnih službi, taj novi prijedlog i dalje nije u skladu s onim kojeg traže sindikati javnih službi. S druge strane sindikati državnih službi su rekli da je taj prijedlog za njih dobar.
"Korigirali smo našu ponudu. Uz onih 4 posto povećanja za državne i javne službe od 1. svibnja, sada smo nudili 4 posto povećanje od 1. Listopada i dodatno smo s 1. travnja iduće godine pomakli na 1. siječanj povećanje od dva posto. Ukupno je to 10,39 posto povećanje osnovice u manje od 10 mjeseci i to je iskorak kojeg niti jedna Vlada do sada nije postavila i to je odgovor Vlade na ovu situaciju i pokazatelj želje uvažavanja i partnerstva sa sindikatima. Također smo ponudili povećanje Božićnice za 2022. s 1500 na 1750 i regresa i božićnice za 2023. isto na 1750 kune. Umjesto neoporezivo 3000 kuna koliko je sada po temeljnom ugovoru dižemo na 3.500 kuna sada. Odlučili smo i da dar za dijete sa 600 kuna povisimo na 100 eura od 1.1.“ – rekao je ministar rada Marin Piletić nakon završenog sastanka s predstavnicima sindikata javnih službi.
"Pregovori su bili u jednom konstruktivnom dijalogu i s državnim i javnim sindikatima i krećemo sada u još jedno izjašnjavanje sindikata i očekujemo odgovor i jednih i drugih. Ukupno opterećenje na proračun, uključujući onih 4 posto od 1. Svibnja, iznosio bi oko 4,2 milijarde kuna.“ – rekao je Piletić.
"Dobili smo više od zadnjeg prijedloga Vlade no to je i dalje dosta manje od našeg zahtjeva“ – rekao je nakon sastanka Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti i savjetnik pregovaračkih odbora. Naime, sindikati javnih službi tražili su povećanje od 8 posto od 1. listopada, te pet posto od 1. siječnja.
“Vlada je napravila neki iskorak no on je daleko od naših očekivanja i očekivanja naših članova. Saslušali smo Vladu i njihove argumente, mi ćemo opet konzultirati naše članove i vidjeti što će oni reći. Vidimo se idući tjedan i vjerojatno ćemo očekivati novu, opet korigiranu, ponudu Vlade. Ovo je i dalje daleko od onog što smo mi tražili i to nas dovodi do loše situacije za iduću godinu. Ove godine to znači veliki realan pad plaća naših članova, zbog inflacije, a ova ponuda bi značila i iduću godinu isto - i to je to. U ovom trenutku naše pozicije i pozicije Vlade su i dalje jako udaljene. Čekamo sada izjašnjavanje članstva. Dobili smo više od njihove zadnje ponude, ali je to daleko od našeg zahtjeva i onoga što bi nas moglo zadovoljiti. Mislim da imamo još vremena da se dogovorimo, da Vlada korigira svoju poziciju.“ – rekao je Matija Kroflin.
Prije sastanka sa sindikatima javnih službi održan je i sastanak sindikata državnih službi koji su imali manje zahtjeve te su rekli da je izrečena Vladina ponuda i nešto financijski teža od njihova zahtjeva
“Na našu kontraponudu smo dobili Vladinu kontraponudu koja je u nekom obliku možda i teža od naše ponude, ali nismo danas mogli dati mišljenje na nju. Iznijet ćemo je na našim tijelima i idući utorak ćemo dojaviti naše stavove o tome”, rekao je šef Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a RH Zdravko Lončar koji nije htio detaljizirati tu novu Vladinu ponudu.
"Dogovor je da nećemo izlaziti s time (detaljima op.a.) . Najprije ćemo članstvo konzultirati.“ – rekao je Lončar.
Ovaj dio sindikata je u svojoj ponudi tražio povećanje osnovice od 4 posto s 1.10.2022. godine, uvećanje od 2 posto iduće godine te 1250 kuna tzv. inflatornog dodatka. Vlada je sada dala, kaže Zdravko Lončar, "financijski kad se gleda težu ponudu“ od tog prijedloga.
“Danas je održan četvrti krug pregovora. Dana je korekcija ponude. Iznijet ćemo je pred svoja tijela i članove. Čini nam se nešto povoljnija, ali zasad nećemo govoriti o tome dok ne završe javne službe da ne bilo dolazilo do kolizije između sindikata”, rekao je šef Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.
Tja, eto još malo poticaja inflaciji. Ovo smo imali u Jugi kada je država radila isto i uzrokovala hiperinflaciju. Sva sreća što Eure ne možemo štampati kako nam se sviđa (već to drugi rade za nas)... No, nema problema, sad će država odmah namaknuti još malo love povećavajući poreze privatnom sektoru, već su to najavili, a ispod stola idu novi nameti, interesantan je onaj gdje sve firme moraju uskladiti osnivački ulog s eurima i to masno platiti... 150.000 firmi puta 2500 Kn (minimalno) i eto stotine milijuna Kn radi komada papira. Jasno je zašto država niti ne dozvoljava zatvaranje poduzeća... Uhljebistan, ništa drugo. Opet i opet će privatni sektor jedini podnijeti teret ove krize, a sve što će se navodno više zaraditi, država će deseterostruko naplatiti...