Šest razloga zašto bi 2011. mogla biti katastrofalna za Hrvatsku

U svakom slucaju EU bolje zna i vidi situaciju u Hrvatskoj

12.11.2010. u 19:05h tkaramarko je napisao/la: Primjećujem da više nema portirčića.Valjda mu je završila smjena. . . . primjecujem da karanmarko prica gluposti kao i obicno.

stabilan tecaj u ovom casu odgovara onima koji imaju ogromne kredite na stanove i aute s valutnom klauzulom, ali da je tecaj realan, onda bi izvoznici bili konkurentni, posebno jer prodaju, na zalost, samo rad. Razlog je sto su izvozne cijene vezane uz euro ili dolar, a uz ovakav umjetni tecaj radi se na granici izdrzljivosti i uz evropsku produktivnost. Razlog zato to pisem je u tome jer se samo izvozom proizvoda sto je moguce viseg nivoa tehnologije moze realno vratiti dugove.

Ja ću nabrojati samo jedan .................... . - Slijepo i bezpogovorno držanje cijeli narod i državu u zagrljaju anglo-američkog neoliberalnog kapitalizma .......... . Zgodno kako u drugim dijelovima svijeta koji nisu primjenili taj model društvenog gospodarstva NEMAJU krizu ........ Bogog zna zašto .........

Velikogoricanin Turizam je najbolji izvoz !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Uz pretpostavku ako turisti serviras Hrvatske proizvode, a ne uvozne Ovdje je kljuc oporavka Hrvatske Bog i Pravi Hrvati Za Dom Hrvate i Hrvatsku

Krizu u Hrvatskoj je moguce rijesiti samo sa dva tri dobra poteza i u roku od najdalje godinu dana. Ovi sto su u vlasti i na vlasti, niti imaju znanja, niti imaju zelje to da ucine, oni stvaraju afere i afere i posudjuju novac ali do kada Bog i Pravi Hrvati Za Dom Hrvate i Hrvatsku

Roha sa bračom je pripadnik zločinačkog podhvata

Slavko Kulič jedini govori istinu a Roha sluša braču iz Tel Aviva

uderajte sixfingersi i njihovi poltroni minuse, boli istina haaaaa

Roha jel u Bazelu pričaš sa bračom na hebrejskom i kako držiš goje u Hrvatskoj na uzdi haaaaa

fisk Moguce je turizam dobra opcija, samo trebas znati da u ukupnom deviznom priljevu sudjeluje sa 15%, uz ovakvo gospodarenje i naplatu poreza od dohotka od turisticke djelatnosti, kad bi sve bilo transparentno i prijavljeno onda da. Proizvodnja za turizam je takodjer proizvodnja za izvoz

7.RAZLOG ZASTO BI 2011.g.MOGLA BITI KATASTROFALNA ZA HRVATKU,NA VLASTI JE JOS UVIJEK HDZ!

Povijest govori da se Singapur osamostalio jer ga se Malezija odrekla 1965. zbog manjka resursa i nedovoljno obrazovanih stanovnika. Zanimljivo je da je Singapur od početka prihvatio činjenicu ograničenih resursa i manjka adekvatne radne snage te u skladu s time razvijao svoju viziju.

Na nedavno objavljenoj rang-listi konkurentnosti 139 država svijeta Svjetskoga gospodarskog foruma Singapur je zauzeo treće mjesto nadmašivši SAD koji je 16 godina suvereno bio u prve tri najkonkurentnije države svijeta. Može li Hrvatska nešto naučiti od Singapura? Naravno da može. Naime, upravo je Singapur započeo svoj začuđujući razvoj pronalaskom rješenja za neproduktivnu brodogradnju i uzdignuo se do najkonkurentnije i jedne od najbogatijih država svijeta. \'Od trećeg svijeta do prvog mjesta\' izraz je kojim bi se najbolje mogao opisati razvoj Singapura od sredine šezdesetih pa do danas.

Što Hrvatska može naučiti od Singapura? Slično kao i Hrvatska prije desetak godina Singapur je 60-ih imao neučinkovitu i neproduktivnu brodogradnju. No za razliku od hrvatske Vlade singapurska je napravila konkretan i jasan plan provedbe i započela projekte za preokret svoga gospodarstva s proleterske proizvodnje prema stvaranju konkurentskih prednosti u uslugama. Takav, u to vrijeme radikalan, pristup zahtijevao je znatnu prilagodbu regulatornog okvira i zakonodavstva, ali i prilagodbu radničkog mentaliteta prema uslužnom. Posljedica je takve politike da Singapur primjerice danas pokriva više od 40 posto svjetskih potreba za tvrdim diskovima, lider je i strateški najvažniji čimbenik razvoja informacijsko-komunikacijske infrastrukture i tehnologije u Aziji. Učinkovita javna uprava Sljedeće područje u kojem bi Hrvatska mogla dosta naučiti od Singapura prostorno je planiranje. Zbog skučenosti prostora (641 m2) Singapur mora s iznimnom pozornošću upravljati prostorom dok istodobno želi privući strane investitore. U jedan od stotinu singapurskih nebodera smještena je državna institucija odgovorna za prostorno planiranje i graditeljstvo. Na jednom katu maketa je Singapura koja zauzima površinu tog cijelog kata. To samo po sebi i nije neka novost jer se nešto slično može vidjeti i u Zagrebu, Beču i drugim gradovima. No glavna je razlika što je u ovom slučaju riječ o maketi Singapura kakav bi trebao izgledati za 15 godina. Ako ste investitor i planirate uložiti u gradnju šopnig-centra u Singapuru, to možete učiniti jedino na mjestu koje je predodređeno za takvu gradnju - što je precizno zabilježeno na maketi. No za razliku od Hrvatske u Singapuru nema potrebe za obilaskom brojnih ministarstava, agencija i zavoda radi prikupljanja dokumentacije, nego odmah možete dobiti većinu informacija potrebnih za realizaciju. Treća lekcija odnosi se na interakciju između Vlade, poslodavaca i sindikata. Singapurska Vlada ideologiju socijalnog partnerstva pretočila je u praksu odlučivanja u svim društveno-ekonomskim pitanjima i kreiranju svakodnevne politike, a to je najbolje istaknuto pojmom Singapore Incorporated. Takav pristup ublažava uobičajene nesuglasice između Vlade, poslodavaca i sindikata jer kvalitetan dijalog različitih interesnih skupina pridonosi javnom interesu. Slučaj Singapura dokazuje da se može kad se hoće, ali da u vizijama i planovima treba biti jasan i transparentan - no, prije svega, dosljedan. Kada bi Hrvatski stupovi moći - Vlada, poduzetnici i sindikati - preuzeli samo malen dio odgovornosti poput svojih singapurskih kolega, pozitivni rezultati ne bi izostali.

u proteklih 5 godina troškovi za državnu administraciju u hrvatskoj porasli su za 60% a BDP nam je pao za 10%

u proteklih nekoliko godina broj prekovremenih sati u državnoj administraciji porastao je sa 9 miljona na 150 miljona prekovremenih sati koje treba platiti

@umag nama javni sektor vodi ekkonomsku politiku zemlje, vilim ribić i ostale štetočine

Parcijalna rješenja Budući da smo ljude ponajprije obrazovali za poslovnu ekonomiju, nama sada nedostaju oni koji bi bili sposobni izgraditi novi sustav jer sustav mora izgraditi ekonomska filozofija, a upravo takvih ljudi nemamo. Zato se današnji menadžment, koji je obrazovan isključivo za poslovnu ekonomiju, ne snalazi u sadašnjim gospodarskim problemima jer ih nitko za to nije učio ni pripremao. Oni zapravo s pomoću poslovne ekonomije imaju samo parcijalna znanja i ne mogu se nositi s globalnim problemima. Dakle, sada kada se tuđa ideja slomila, menadžeri ne znaju što odrađivati jer se nema što odraditi. Budući da ti ekonomisti poslovne ekonomije imaju parcijalna znanja, iako vrhunska, oni predlažu parcijalna rješenja vjerujući da se tako mogu riješiti globalni problemi. Tako jedni predlažu snižavanje poreza i misle da time mogu riješiti globalni problem, drugi predlažu promjenu tečaja, treći misle da je rješenje u rezanju troškova i otpuštanju radnika itd. To su sve više ili manje dobra rješenja na kratak rok, no rješenje ne može biti u takvim parcijalnim pothvatima, nego može postojati samo kao izgradnja globalnog sustava. Ekonomistima s parcijalnim znanjem ne pada na pamet da u krizi investiraju u nove poslove koji bi dali novo zapošljavanje. Pa jasno, to ih gotovo nitko nije učio. No nije sve u problemima. Iako Hrvatska ima brojne gospodarske probleme, izlaz svakako postoji. Čak štoviše, u globalnom svijetu vrijedi pravilo da igru ne dobiva igrač koji u nju ulazi s najboljim kartama, nego onaj koji ima najbolju strategiju igre. Dakle, Hrvatskoj treba nova strategija koja će ju izvući s \'kartama\' koje sada ima.

@umag zapad treba pogledati istini u oči, nije ovo kriza nego izravnanje standarda sa azijom