SDP Hrvatima u BiH želi oduzeti i mjesto premijera

zona sumraka hvala ti za savjete,znam da su dobronamjerni,medjutim,upitno je tvoje poznavanje materije tako da cu se suzdrzati i necu te poslusati

ploto Bez brige,hrvatski entitet ide,sviđalo se to nekome ili ne...Čovićeva poruka je bila više nego jasna....sa Dodikom je to odavno dogovoreno i odavno je trebalo ići u savez., jednostavno bolje i suradnja sa Dodikom,nego sa ovom gamadi iz hrvatske vlasti koji su se prodali za judine škude....

Ne postoje stalni neprijatelji i prijatelji ,postoje samo stalni interesi to je jos rekao Cercil ,ko to ne shvata i ne treba da se bavim politikom.Dosta medija po Srbiji i po svetu govori da je poraz Silajdzica pozitivna stvar za Bosnu ,te eto sansa Hrvatima u Bosni za uredjenije odnose u Bosni.

sultan Što je tu sporno....,tko je živio u Bosni prije dolaska turaka i gdje je krunisano većina hrvatskih kraljeva.....? Niti nakon odlaska turaka niste znali što ste,pa ste se izjašnjavali kao hrvati,srbi ili jugosloveni,znam takvih primjera mnogo....,dok vam tito nije dao izmišljenu naciju...,a onda nakon 1990 odjednom neki bošnjaci i sad bi trebalo da svi budemo bošnjaci...malo morgen.....

e tu se slazem sa vama,suradjujte sa dodigom,borite se za vase interese u njegovoj knezevini

Ne postoje stalni neprijatelji i prijatelji ,postoje samo stalni interesi to je jos rekao Cercil ,ko to ne shvata i ne treba da se bavim politikom.Dosta medija po Srbiji i po svetu govori da je poraz Silajdzica pozitivna stvar za Bosnu ,te eto sansa Hrvatima u Bosni za uredjenije odnose u Bosni. ........................................................................................................................................ Barts Upravo tako,,,čak SDA i nema ništa protiv hrvatskog entiteta,oni jedva čekaju svoju etnički čistu državu,a Silajdžić je podržavao umjetnu tvorevinu ,građansku BiH sa bošnjačkom dominacijom nad druga dva naroda.....,ovako bit će lakše..čak mislim da će Komšić sada biti usamljen u svojim glupim bosanštinama i idejama o građanskoj BiH....

Zapadna Hercegovina sa Mostarom treba da se odvoji od BIH. Ali .....

sad da pricam o zapadnom i istocnom rimskom carstvu,bizantiji,nastanku kriscanstva i njegovu dolasku na ove prostore,to ce biti previse za konverzaciju ove vrste,jednostavno mi vjeruj da ste vi bosnjaci koji su se primili rimokatolicisma a ovi drugi doslje iz srbije koji su primili bizantijsku istocnu verziju kriscanstva,u bosni mi to nismo nasli za shodno,nego smo dolaskom turaka uzeli islam jer se najvise poklapao sa nasim stavovima,odnosno,vi ste pod prisilom uzeli hriscanstvo ami smo dobrovoljno odlucili uzeti islam,a ovo poturice ,to je sve blablabla,isfrustriranih miseva

po kojoj logici Komšić nije Hrvat je Hrvat je i to sa pravim stajalištem većina debila ne smatraju ga Hrvatom samo zato što nije u HDZ-u i ne furace na nacionalističke koljačke fore

Sve dok mi Hrvati nepromjenimo neke stvari, npj. dosta je oprastanja i slicni stvari..... moja misljenje je.... ko tebe kruvom..., ti njega bombom.... Pa nek se misle...., Zonasumraka, Ploto..... Laku Noc, vrjeme je za spavanje... Jbs.....bosnu.......jbs......sarajevo....

Tko je što uzeo , miliom ili silom - uzeo je i ima dokle želi imati ili do nove prisile . ali činiti ovo što neki ovdje čine - protiv je svakoga smisla ..To paktiranje dva naroda protiv trećega uništava sve narode u BH , pa stvara jako ružnu sliku u ogledalu Europe . Tri naroda - tri vjere , ako žive u slozi i pomirenju to je veliko blago Europe , u protivnome Europa je siromašnija , a tim narodima jest najgore .

BiH moze biti samo jedna drzava u kojoj se postuju sva tri naroda. Sve ostale teze, drzava unutar drzava, narod nad narodima i sl nebulastine treba sasjec u korijenu. Kakvo je to glasanje u jednoj zemlji gdje u RS mozes glasati samo za kandidata srpske stranke? Dok druga dva naroda biraji izmedu 2 kandidata hrvatska i bosnjacka.Kakva je tu ravnopravnost.To nema nigdje u svijetu..kakav je to dayton? Sramota...

sultan Godine 1463. u munjevitom ratu, u svibnju i lipnju, nakon skoro osam desetljeća sustavnoga pustošenja i osvajanja, Turci su osvojili bosansko kraljevstvo. Nakon što su izaslanicima bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića obećali petnaestogodišnje primirje, velika je turska vojska u jačinii od 150.000 ljudi u prvoj polovici svibnja krenula iz Drinopolja i kroz Skoplje, Kosovo i Sjenicu izbila na granice bosanskoga kraljevstva i kroz Podrinje provalila u središnju i gornju Bosnu. Tvrdi grad Bobovac, opkoljen 19. svibnja, predao se Turcima 21. svibnja. Pred turskom opasnošću kralj Tomašević sklonio se u Jajce, a odatle se uputio prema Hrvatskoj, nadajući se prikupiti neku pomoć, ali je u Ključu na rijeci Sani bio opkoljen. Budući da je Mahmud paša Anđelović obećao kralju Tomaševiću sigurnost života i slobodu, kralj se predao Turcima. Tako su turski osvajači za kratko vrijeme osvojili tri glavna bosanska grada: Bobovac, Jajce i Ključ, a potom, pod prisilom, po kraljevoj zapovijedi, Turcima su se predali i ostali bosanski gradovi: po ljetopiscu Dlugosu Turcima se predalo 70 bosanskih gradova, po jednom talijanskom izvješću 117, a po Kristobulu nešto manje od 300. Tada su Turci, po različitim podatcima, 100.000 pučanstva odveli u zarobljeništvo i 30.000 mladića u janjičare. Turski pokušaj da tada osvoje i Hercegovinu ostao je bez uspjeha. Od susjednih država i vladara ugroženoj Bosni nije nitko priskočio u pomoć. Pokušaj pape Pija II. da osobno povede križarsku vojnu za oslobođenje Bosne propao je njegovom smrću u Anconi 19. srpnja 1464. Kralj Tomašević je pogubljen pod Jajcem, nakon što je izdao zapovijed o predaji svojih gradova turskom osvajaču. U Milodražu, između Fojnice i Visokoga, 28. svibnja, turski sultan Mehmed II. Osvajač, na traženje fra Anđela Zvizdovića, koji je zatražio slobodu vjerskog rada i slobodno ispovijedanje vjere katolicima u Bosni, izdao svečanu povelju - Ahd-namu - kojom je franjevcima zajamčio slobodu rada \"u mom carstvu\", da se izbjegli franjevci mogu slobodno vratiti. Razdoblje od 1463.-1878. karakteriziraju sljedeće značajke: * stradanje i raseljavanje domaćeg hrvatsko-katoličkog stanovništva i plemstva, kao i islamizacija koja je uhvatila korijen uslijed vise čimbenika, među kojima su najvazniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj kršćana opterećenih raznim nametima, kao i institucija \"devširme\", prislinog odvođenja kršćanske djece i odgoja u islamskom duhu. O promjeni sastava stanovništva govore i sljedeće brojke: prema turskim službenim podatcima: Godine 1528./29. u današnjoj BiH bilo je: * Muslimana...cca. 220.000 ili oko 34% * Katolika......cca 360.000 ili oko 57% * Pravoslavnih cca 55.000 ili oko 9%. Godine 1624. bilo je: * Muslimana .....cca 300.000 ili 67% * Katolika..........cca 100.000 ili 22% * Pravoslavnih....cca 50.000 ili 11%. Dok su katolici potjecali skoro potpuno od autohtonog stanovništva, pravoslavni dio pučanstva su bili Vlasi i Srbi koji su se, zaštićeni turskim sustavom \"milleta\" (Osmanskom carstvu veći dio tog perioda nije prijetila opasnost od neke pravoslavne vojne sile, pa su bili benevolentni prema srpskoj pravoslavnoj Pećkoj patrijaršiji, za razliku od Katoličke crkve i njenih pripadnika, koji su bili \"najsumnjiviji\" vjerski element uslijed trajnog ratnog stanja između Osmanlija i katoličkih država kao Habsburškog carstva, Venecije (manjim dijelom), te Španjolske i raznih europskih kondotijera) širili iz postojbine u Podrinju, istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori na ratom opustošena područja Turske Hrvatske (sadašnja Bosanska krajina). Muslimani su većinom potjecali od autohtonog katoličkog (dijelom i \"krstjanskog\", koje je posve nestalo turskim osvajanjem) stanovništva koje nije moglo izdržati pritisak vjerskih progona, te, manjim dijelom od islamiziranih pravoslavnih Vlaha i doseljenih Albanaca, kao i turskih i drugih azijskih doseljenika (općenito se smatra da ta kategorija nije pretežno zastupljena u etnogenezi Bosanskih Muslimana). * vojna politika Osmanskog carstva se može sažeti u jednu rečenicu: iako je carstvo imalo pogranične okršaje i s drugim susjedima (kao što je islamski Safavidski Iran), glavni smjer teritorijalne ekspanzije (jer, nije se radilo o \"miroljubivoj\" i statičnoj drzavi) je išao preko Balkana prema centralnoj Europi. Težište ratovanja je u prvih 50-100 godina bilo u smjeru sjeverozapada i jugozapada (prema hrvatskim zemljama u Banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji), uz povremene izlete prema sjevernom panonskom dijelu Slavonije i Ugarske. No, naišavsi na bedem dobro organiziranih i ulančanih hrvatskih gradova, koje je, prvo Ugarsko-hrvatska, a zatim Habsburška država, uredila kao bedem protiv turskog nadiranja, Osmanski je vojni stroj usmjerio glavninu snaga prema sjevernom pojasu koji se protezao od hrvatskih krajeva Pokuplja i Posavine (cijelo istočno područje sadašnje Hrvatske) do Ugarske, koja je bila posebno izložena nakon presudnog poraza madžarske vojske u bitci kod Mohacsa 1526. Turska je invazija imala uspjeha, i njihova okupacija Slavonije i Ugarske načeta je tek početkom 17. stoljeća, dok je od sredine do kraja 17.st. (uz izuzetak posljednjeg turskog ofenzivnog pokušaja, invazije na Beč 1683.) strateška inicijativa definitivno prešla na stranu Zapada, te su u tom razdoblju oslobođena velika područja Ugarske, kao i hrvatski krajevi Slavonije, Like i velikog dijela Dalmacije. * tijekom tog razdoblja intenzivnog ratovanja, koje je trajalo oko 300 godina, Hrvatska je izgubila preko polovice stanovništva (raseljavanje, ratni gubitci, odvođenje u tursko sužanjstvo, epidemije, islamizacija), no, uspjela je zadrzati svoju vezu sa zapadnom Europom (hrvatska renesansna i barokna književnost najbogatija je literatura toga razdoblja kod bilo kojega slavenskog naroda), a hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je od većinskog postao progonjena manjina (smatra se da je, osim muslimana, broj pravoslavnih nadišao broj katolika-Hrvata nakon invazije princa Eugena Savojskog, tijekom koje je 1697. spaljeno Sarajevo). Domaće islamizirano stanovnistvo, kao i doseljeno srpsko-pravoslavno, tijekom tog razdoblja imalo je svoju odvojenu kulturnu, povijesnu i nacionalnu sudbinu. * od sredine 18.st. turska vlast u Bosni i Hercegovini stagnira, a u post-napoleonskom razdoblju rapidno opada, jer je Osmansko carstvo iscrpilo demografske, civilizacijske i druge rezervoare za vojno-teritorijalnu ekspanziju, a Habsburška monarhija je, kao i većina Zapada, demografski, tehnološki i civilizacijski doživjela uspon i rast, čime su stvoreni preduvjeti za okupaciju Bosne i Hercegovine, koja se i dogodila 1878. U 1524. dolazi do najžešćega progona katolika u Bosni i Hercegovini. Te su godine srušeni franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Visokom, Fojnici, Kreševu i Konjicu, a nešto kasnije i u Mostaru. Drži se da je u takvim okolnostima 120.000-150.000 katolika prešlo na islam. Godine 1528. Turci su osvojili Jajce i Banju Luku i tako u potpunosti uništili hrvatsku obrambenu liniju na Vrbasu. Tada je Hrvatska spala na 37.000 četvornih kilometara površine. Na kulturno-civilizacijskom planu, u 15. i 16. stoljeću dolazi do etničko-vjerske diferencijacije između muslimana, katolika i pravoslavnih, koji stvaraju zasebne nacionalnouljudbene tradicije, te se postupno kristaliziraju (najviše od 16. do 19. stoljeća) u tri odjelite narodno-konfesionalne skupine iz kojih će nastati moderni Hrvati, Srbi i Bošnjaci muslimani u Bosni i Hercegovini. Turska vojska u jačini od 250.000 ratnika opsjela je Beč 13.srpnja 1683. Opsjednutima je u pomoć priskočio poljski kralj Jan Sobjeski s vojskom i na Kalenbergu 12.rujna porazio Turke. To je bio povod općem ustanku kršćana u hrvatskim i madžarskim zemljama pod turskom vlašću. U tom ratovanju Turci su izbačeni iz Like i Slavonije, do Une i Save, iz zapadnoga Srijema, do linije ušće Bosuta i ušće Tise, te iz Ugarske (osim Banata) i Transilvanije. U habsburško-turskom ratu (1683.-1699.), po svjedočenju franjevca Andrije Šiprašića, bježeći pred turskim nasiljem 100.000 bosanskih Hrvata napustilo je svoja ognjišta i prešlo Unu i Savu. To je bilo najvidljivije u operaciji Eugena Savojskog godine 1697. Habsburški vojskovođa princ Eugen Savojski, 12. listopada je s 4.000 konjanika, 2.500 pješaka s puškama, s 12 malih topova i 2 merzera, prešao Savu na svom pohodu prema Sarajevu . Za jedanaest dana stigao je do Sarajeva, osvojio ga, opljačkao i popalio i vratio se u Osijek. S njim je Bosnu napustilo do 40.000 katolika. Od 1788.-1791. traje habsburško-turski rat u koji je Monarhija ušla kao ruski saveznik. Monarhija je u rat ušla s 245.000 ljudi i 1150 topova. Austrijska vojska je zaglibila u petomjesečnoj opsadi tvrđave u Bosanskoj Dubici, na sadašnjoj granici Hrvatske i Bosne. Bečki dvor, koji je u ovaj rat ušao s naumom da vrati što je izgubio 1739., usprkos pojedinačnih uspjeha kao kasniji prodor u veći dio Bosne, ni ovaj puta nije bio bolje sreće. Jedini teritorijalni dobitak je bio uključivanje dijelova sadašnjih Like i Korduna u Hrvatsku. U razdoblju 1791.- 1815. dolazi do \"prekrajanja\" granica u i oko Bosne pod utjecajem Francuske revolucije i Napoleonovog carstva. Nakon kratkoživućih \"Ilirskih provincija\" dolazi do uspostave austrijske vlasti u kontinentalnoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Istočno od Bosne, u Srbiji je izbio ustanak protiv Osmanskog carstva, u kojem su srpske snage nakon početnih uspjeha (turske su snage doživjele poraz u nekoliko navrata ) i općenacionalnog rata u kojem je lokalno muslimansko stanovništvo pobjeglo ili protjerano većinom u Bosnu, doživjele osipanje i slabljenje. No, sultanovim priznanjem samouprave Smederevskom sandžaku 1815., položeni su temelji srpske države. Period 1815.-1878. odlikuje opće opadanje Osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Nakon reorganizacije vojske (uništenje janjičarskog korpusa), u Bosni dolazi do nemira među bosanskim muslimanskim plemstvom, tradicionalno povezanim s tom vojnom postrojbom, kao i do pobune lokalnih zapovjednika-kapetana (najpoznatija je neuspjela buna Husejn kapetana iz Gradačca u sjevernoj Bosni, koji je s vojskom od 25.000 ljudi pokušao iznuditi uspostavu autonomije Bosne pod upravom lokalnog muslimanskog plemstva, kao i prestanak socijalnih reformi ). U razdoblju nekoliko desetaka godina Osmansko carstvo je poduzelo niz reformi s ciljem ostvarenja vjerske slobode, što je dovelo do otpora bosanskog muslimanskog plemstva i do jos većeg antagonizma i polarizacije kršćanskog i muslimanskog stanovništva. No, uslijed općeg gospodarstvenog rasapa, pritisaka muslimanskih tradicionalista, loše organizirane uprave, kao i sve jače vjerske i nacionalne samosvijesti- posebno kršćanskih stanovnika- Osmanska perestrojka je, kao i njena sovjetska nasljednica, samo ubrzala urušavanje iznutra istruljelog sustava. Godine 1875. su u donjoj Hercegovini, na području Gabele i Hrasna, 19. lipnja, Hrvati pod vodstvom don Ivana Musića digli ustanak protiv turske vlasti zbog velikih poreza. Ubrzo su se pobunili i Srbi u istočnoj Hercegovini, a potom i čitavo kršćansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini. Turske vlasti nisu mogle ugušiti ustanak i u rat s Turskom stupile su Srbija i Crna Gora (1876.) i Rusija (1877.)-borbe su dovršene godine 1878. Tijekom ustanka, preko 150.000 ljudi je izbjeglo u Hrvatsku.

unknown99 upravo je u tome i problem sto si naveo ,Hrvati u Bosni treba da dobiju svoj entitet .

...ma ljudi Bozzji, nema tu upliva tko je koje vjere i naroda, to je privatna (civilna) a ponajvisse osobna stvar, sluzzbeno tce vladati onaj koji je vlasnik novca, jer politika bez novca jest politikancija, i vode ju politikanti a ne politichari, a glede drzzavnog ustrojstva; drzzava po ustrojstvu vlasti mozze biti republika ili monarkija, i republika u svojoj pozitivnoj konotaciji jest gradjanska kategorija, dok je monarkija (kraljevina ili carevina) vlasnisstvo kraljevske ili carske obitelji.

04.10.2010. u 23:49h Barts je napisao/la: unknown99 upravo je u tome i problem sto si naveo ,Hrvati u Bosni treba da dobiju svoj entite ============================================================== Hrvati imaju svoj entitet u Hrvatskoj , Srbi u Srbiji...ako bi išli prema toj logici , onda bi bila još jedan Hrvatska u Austriji , Vojvodini , Rumunjskoj , Mađarskoj , Italiji , Crnoj gori , gdje također žive Hrvati u autohtonim nacionalnim zajednicama . Slično i Srbi odnosno Srbije u Hrvatskoj , Sloveniji , Makedoniji , Rumunjskoj , Mađarskoj , Njemačkoj ...Dakle to ne bi imalo smisla , ali ima smisla ustrajati na jedinstvenoj multietničkoj , multikulturnoj i multivjerskoj BH .

04.10.2010. u 23:49h Barts je napisao/la: unknown99 upravo je u tome i problem sto si naveo ,Hrvati u Bosni treba da dobiju svoj entitet . _____ BiH nije moja zemlja, no kao hrvat hrvatu zalazem se da i oni imajuu u BiH svoja prava.Nisam niti preveliki nacionalist, no ovo sto rade po RS je sramota. I tu nema ravnopravnosti ni daytona.Kvazi drzava unutar BiH. Hrvate su istjerali od tamo (ono sto Dodik ne zeli reci, a cesto tura drugome - etnicki ih ocistio) i sada pokusava tu svoju kvazi prciju pribliziti ili spojiti srbiji. Tome treba ostro reci ne, hrvati protiv takvih djeljenja i diskriminiranja moraju reci ne.Nemam nista protiv da tri naroda budu ravnopravna, i da stvore zajednicki suzivot no gazenje i neravnopravnost medu narodima je sramota. Ako je jedno od ili najbolje rijesenje za to i treci entitet, onda je to svakako nesto na cemu se mora inzistirati.Nisam pobornik ocjepljenja, niti hercegovine pa pripajanja Hrv niti RS Srbiji, no kao sto rekoh, ovakvo diskriminiranje Hrvata pa i Bosnjaka ovim sto po RS rade je nedopustivo.

teran Kakvo sad miješanje krušaka i jabuka....? Hrvatske i BiH? Hrvatska je nacionalna država,a BiH država tri konstitutivna naroda. Po Ustavu bi tako trealo biti,ali hrvati nisu ravnopravni, preglasavaju se na svakom koraku,pa evo i na izborima za člana predsjedništva , bošnjaci glasuju za Komšića....Pročitaj malo Ustav BIH....,pa vidi kako je uređena ,pa zatim pogledaj Ustav RH,pa vidi koje su razlike....

unknown Ne razumiješ puno stvari,ili si neupućen.....hrvati su sada ugroženi i preglasavani isključivo od bošnjaka.....,u čemu su to bošnjaci ugroženi? Zamalo su i oni izabrali srbima člana predsjedništva Ivanića,ali za dlaku je pobijedio Radmanović,inače bi imali svu trojicu predstavnika....

Čuo je od Glavaš.Pouzdan svjedok,osam godina Zenice.Kaj veli nadređeni Vlado Šeks Sova.