Njemačka jedina ostvaruje višak u svom proračunu, dok je sedamnaest država članica EU prošle godine imalo proračunski deficit veći od tri posto. Od rujna će im se priključiti i osamnaesta Hrvatska koja se, kad je riječ o deficitu, nalazi u zlatnoj sredini s manjkom koji se procjenjuje na 3,8 posto BDP-a.
Politika štednje koja se snažno provodi i proklamira od 2009. godine dala je rezultate u većini članica pa je prosječni manjak smanjen sa 6,9 na četiri posto. Italija je svoj manjak srezala sa 5,5 posto na tri, Francuska sa 7,5 na 4,8 posto, Austrija sa 4,1 na 2,5 posto, Njemačka sa minus 3,1 na plus 0,2 posto. Pritisnuti strogim mjerama štednje, Mađari su deficit srezali sa 4,6 na 1,9 posto, a najniža prilagodba zabilježena je u Španjolskoj gdje je deficit spušten sa 11,2 na 10,6 posto.
Španjolsku pritišću veliki izdaci za banke, a osim njih još je jedino Belgija zabilježila povećanje deficita u prošloj godini, ali na bitno nižim razinama. I dok se proračunska potrošnja sažima, javni dug država i dalje izmiče kontroli te se povećao sa 74 posto u 2009. godini na 85 posto prošle godine. Najmanji javni dug, samo 10 posto, ima Estonija, a najveći Grčka, Italija, Portugal i Irska – od 160 do 117 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug lani bio 53 posto, iz čega proizlazi da su javne financije bolje od prosjeka, ali su zato nezaposlenost i radna aktivnost pri dnu.
>>Proračun u minusu 8,39 milijardi kuna, a Vlada – zadovoljna
