Trogodišnje smjernice Milanovićeve vlade donose eksploziju novog zaduženja države i evidentno priznanje nemoći da napravi zaokret u gospodarstvu i politici. Vlada je najavila osam milijardi kuna veći proračun od ovogodišnjeg koji će financirati daljnjim zaduženjem zemlje, ali pitanje je hoće li u tome i uspjeti jer bi već za koji tjedan moglo uslijediti novo spuštanje kreditnog rejtinga zemlje. Novi pad rejtinga ili spuštanje izgleda iz stabilnih u negativne na dulje bi vrijeme zatvorilo vrata inozemnih tržišta za plasman hrvatskih državnih obveznica te povećalo cijenu sadašnjeg duga.
>> Zbog PDV-a će poskupjeti šećer, kruh, mlijeko, gorivo i cigarete
Financijski potencijali domaćeg tržišta nisu dovoljni da pokriju toliki deficit i refinanciranje duga koji će stići na naplatu pa će rasti pritisak i na promjene u monetarnoj politici. Osim zaduženja, druga slabašna mogućnost za financiranje ogromnog deficita, većeg od 19 milijardi kuna, privatizacija je preostalih državnih tvrtki i koncesioniranje autocesta, ali tko god krene u pogodbu s državom, već u startu zna da mu je s druge strane stola slab pregovarač koji nema puno izbora jer mora doći do novca pošto-poto.
PDV gore-dolje
– Sad je jasno da idemo u neku vrstu paket programa koji će se realizirati ili s MMF-om ili s Europskom komisijom – komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Hrvatska već sada troši 4 posto svog BDP-a za kamate, a daljnjim rastom javnog duga, koji proizlazi iz Milanovićevih smjernica, taj će se trošak dodatno povećavati. Priznanje da su javne financije izmakle kontroli Vlada je jučer pokušala ublažiti predstavljanjem mjera za smanjenje deficita koje bi ga nakon rekordnog povećanja od dva postotna poena u ovoj godini, iduće godine trebale spustiti za pola postotnog boda. Uz povećanje trošarina i međustope PDV-a sa 10 na 13 posto za turizam i ostale povlaštene proizvode, okosnicu Vladinih reformi i ušteda čine promjene u zdravstvu.
Osim što će plaćati veće poreze, od građana se očekuje i da dodatno plaćaju zdravstvene usluge, a resorno bi ministarstvo do kraja prosinca trebalo objaviti osnovnu listu pomagala (lijekova?) koji će se dobivati temeljem redovnog osiguranja i dopunsku listu za koju će se uvesti participacija. Mjere su kombinacija blagih zahvata u javnoj upravi (prirodni odljev, neisplata božićnice i regresa) povećanja poreza i jačeg pritiska na poreznu evaziju. Vlada će ih morati predočiti i Europskoj komisiji, koja može, a i ne mora biti zadovoljna predloženom dinamikom smanjenja proračunskog deficita.
– Ostat će zapisano u analima da je u jeku turističke sezone Vlada smanjila PDV na turizam i ugostiteljstvo i tako financirala strane turiste te ga je ponovo povećala nakon što je sezona završila. Smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu bila je velika pogreška i sad to i Vlada priznaje. Iduće će godine još više pasti prihodi od poreza na dobit, a očekujem da će za ovu godinu banke prvi put u povijesti iskazati nultu dobit jer će im dobit pojesti povećanje rezervacija – komentira Lovrinčević.
>> Milanović: Imam loše vijesti za pesimiste. Bit će bolje!
Utjecaj Bruxellesa
U Hrvatskoj narodnoj banci nisu željeli komentirati Vladine smjernice uz opasku da treba pričekati proceduru prekomjernog deficita i izjašnjavanje Europske komisije. Na mjerama koje su jučer predočili ministri vidi se rukopis Europske komisije iz neobvezujućih stavova koji su objavljeni u svibnju ove godine. U njima je Komisija konstatirala da Hrvatska ima visok udio sive ekonomije te ispodprosječno porezno opterećenje (mjereno udjelom u BDP-u) pa su i ovaj put u prvi plan stavljeni veći porezi (pa i vraćanje u igru poreza na nekretnine), dok bi promjene u javnom sektoru tek na dugi rok mogle imati fiskalne učinke.
Treba imati na umu da je 2014. posljednja godina u kojoj je Vlada mogla krenuti u ozbiljnije zahvate jer nakon toga ulazi u izbornu godinu, kada stranački interesi dolaze u prvi plan. Uostalom, HDZ je već jučer najavio da će zatražiti izjašnjavanje o povjerenju Vlade, za što zasad nema dovoljno ruku u Saboru, ali kako vrijeme bude odmicalo a nezadovoljstvo raslo, pitanje je koliko će se koalicijski partneri držati skupa. Za rad ove vlade nije nebitno ni to što se provode lokalni stranački izbori u SDP-u koji brojne ministre odvlače od radnih obaveza.
>> MMF: Recesija je prošla, ali ne za Hrvatsku i Sloveniju
