Glasovac: Trebamo duže obvezno obrazovanje; Selak Raspudić: Škole nisu opremljene; Dolenec: Djeca trebaju ranije u školu
Tko bi donio odluku o zabrani mobitela u školama, tko bi podizao plaće nastavnicima, a tko mijenjao satnicu?
Komentari 49
Gospođe nemaju veze sa stvarnosti. Osnovna škola treba trajati tri - četri dana u tjednu po 2-3 sata u vrh glave. Djecu ne treba odgajati država nego roditelji, tako da sve tzv. produžene nastave su nakaradan prijedlog. Djecu treba rasteretiti nepotrebnog "znanja" i laži, a takvih u školskom programu je makar 60%. U stvari treba ih osloboditi od "škole" u današnjem smislu te riječi, jer je uglavnom štetna.
Ova Dolenc to iz iskustva kaže da treba produžiti obrazovanje jer njena kandidatkinja za premijerku se školovala do 36te godine
a gdje ( u što ) spadamo mi , ranojutarnji berači boca po kontejnerima ? jesmo li mi složeni ili prosti ili prostosloženi ? nije lako nanjušiti boce ?
Čak se u Turskoj nazire kraj diktatorskom režimu a ovi ljevičari bi ga nama uvalili
Pre, ukoliko to bude prvi razred dškolska godina bi morala biti obavezna, ukoliko to bude prvi razred osnovne super. Možda bi i vrtić morao biti obevazan radi rane socijalizacije djece. U svim stupnjevima školovanja postoje predmeti koji su nepotrebno obavezni ili ako su već obavezni oni su preopširni i najgore je što su forsirani kao važni kod vanjskog vrednovanja. Uprvo Marija Selak Raspudić je dobar primjer. Doktor znanosti ma baš bravo, koliko ima znanstvenih objava za citiranje ne pitam koliko je objava godišnje kako bi priticalo doktoru znanosti nego sveukupno. Koliko fakulteta ima prijemni ispit koji je zapravo izživljavanje kao primjer navodim pitanja o sapunicama (TV serije) i to na prirodoslovnim gakultetima, kažu opća kultura. Filozofi u politici su filozofi po vlastitom opredjeljenju, ne po pozivu. Žive život izvan realnosti. Političari sa iskustvom samo u politici su velika opasnost jer se se trude politiku učiniti sebi zanimljivom, ne korist ljudima. Neki ne žele imati ni djecu jer znaju što rade. Zapravo filozofski fakulteti su u hrvatskoj rasadnici i vrtovi ljevičarskog kadra i nitko drugi ne može na takvim fakultetima napredovaf čak ni studenti koji ne pokažu revolucionarni karakter teško prolaze.. Jesam za dulje školovanje ali sa korisnim znanjem i ne sa filizofskim utvrđivanjem. Šteta što je prostor ograničen pa ne mogu sve opisati.
Ove bi indoktrinirale našu djecu. Škole bi postale Debilane. Pošalješ dijete u školu, vrate ti debila.
Za Raspudicku znam da a djecu i da se bori za njih ali neznam za ove druge koliko imaju djece
Ovdje jedino Selak Raspudic ima dobre komentare.
Sve sam bliži tome da uništim listić. Po neverbalnim znakovima i intonaciji glasova vidim da stvarne promjene nitko ne želi.
pobijedit ce već prozvana "Ruska koalicija (S)DP", Mario Radić - Milanović
Kvalitetni prijedlozi od kojih bi većina trebala biti provedena u zakone.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Prije svega u obrazovanju treba jedna dobra selekcija obrazovnih radnika. Psihološko testiranje. Zatim te iste dobro educirati kako djeci prenositi znanje- da samostalno zaključuju, da ih se motivira, da im se da na vrijednosti. Naučiti ih kako učiti, kako komunicirati kako bi postigli uspjeh, kako se odnositi prema kolegi učeniku, nastavniku. Potaknuti interes. Da iz škole izlaze sa znanjem a ne traumama i strahovima. I da se ne laktare za uspjeh. Da im se odmah na početku ne stvori osjećaj neuspjeha, pa da ga prati kroz život. Znam ljude koji su kroz osnovno i srednje školovanje bili prosječni upravo iz karakternih kočnica ( treme, stresa) a poslije su promjenivši sredinu, okolinu našli svoj put, visoko se školovali i postali vrhunski stručnjaci. Treba olabaviti to obrazovanje, neka se svi upisuju gdje žele bez obzira na ocjene. Ionako, tko god je studirao zna da je već na prvoj godini ( barem u moje vrijeme) već takva selekcija da ih veliki broj odustane. Mislim da bi iz takvog obrazovnog sustava izlazili pripremljeniji ljudi na tržište rada.