Poslovna suradnja bivše Miss sporta Vlatke Matić Pivac i Tomislava Blagusa, koje slovenska policija sumnjiči da su povezani s izvlačenjem 60 milijuna eura iz Nove kreditne banke Maribor (NKBM), neslužbeno doznajemo, kratko je trajala, i to tijekom 2006 i 2007. godine. Nekadašnja sportašica navodno nije imala nikakvih kontakata s bivšim čelnicima ove banke niti se u njoj kreditno zaduživala radi posla. Ova se bivša plivačica, doznajemo, i prije sklapanja poslova s Blagusom bavila nekretninama te je tako i počela otkupljivati zemlju u Zdenčini kako bi se formirale veće parcele namijenjene daljnjoj prodaji, što je radila preko nekoliko tvrtki koje je osnovala.
Nije bilo prenamjene
U jednoj fazi posla ponestalo joj je novca pa je, neslužbeno doznajemo, sklopila ugovor s Blagusom, odnosno KBM Projektom, tvrtkom-kćeri mariborske banke, radi dokapitalizacije. Za nju je ovdje bio kraj priče oko poslovanja s KBM Projektom, a iz ove je suradnje izašla bogatija za 10 milijuna eura, a zemljište koje je prodala nije bilo prenamjenjivano. Blagus je navodno prema njoj tijekom suradnje bio korektan pa je zapravo i bila iznenađena kada je pozvana da se s mora vrati u Zagreb zbog pretrage stana.
Po nalogu suda, podsjetimo, policija joj je pretražila dom tražeći dokumentaciju koja bi potkrijepila sumnje istražitelja da je povezana s izvlačenjem novca. V. Matić Pivac, doznajemo, spremna je odazvati se razgovoru ako to pravosudna tijela od nje budu tražila. Koliko je zasada poznato, Slovenci je zapravo sumnjiče za protupravno pribavljanje novca.
Za razliku od nje, Blagus, kojeg opisuju kao vrlo sposobnog i vještog poduzetnika, u ovoj je situaciji u puno gorem položaju s obzirom na to da je, prema neslužbenim informacijama, izravno komunicirao s bivšim čelnicima banke.
Lažno prikazali vrijednost
Zbog malverzacija u NKBM-u, podsjetimo, pod istragom se našlo 15 osoba u Sloveniji i Hrvatskoj, a uhićen je bivši šef uprave banke Matjaž Kovačić. Sumnjiči ih se za zloporabu položaja i pronevjeru u poslovnim aktivnostima te pranje novca. Prema sumnjama istražitelja, imali su zajednički plan da od 2006. do 2009. kupuju poslovne udjele u fiktivnim hrvatskim tvrtkama i zapravo sami sebi prodaju zemlju prikazujući njezinu vrijednost prilikom traženja kredita znatno većom nego što je zapravo bila.
