Ruska vojska pretrpjela je teške gubitke u svojoj invaziji na Ukrajinu. Međutim, to ne znači da ne bi napala Zapad, upozoravaju dužnosnici i stručnjaci za Rusiju. Bivši estonski ministar vanjskih poslova poručio je da je Rusija "vjerojatno opasnija nego ikad prije".
Tri godine od početka invazije, ruski vojnici i dalje su uvučeni u iscrpljujući rat, a gubici su ogromni. Ipak, Zapad si ne može priuštiti opuštanje. Moskva je više puta prijetila Europi, a Rusija je u ratnom režimu – obnavlja i rekonstruira svoju vojsku, proizvodi sve više oružja i sklapa saveze s državama neprijateljski nastrojenima prema Zapadu.
Gabrielius Landsbergis, koji je do kraja prošle godine obnašao dužnost ministra vanjskih poslova Litve, članice EU-a i NATO-a koja graniči s Rusijom, u razgovoru za Business Insider upozorio je da Rusija intenzivno ulaže u svoju ratnu mašineriju. "Ne popravljaju samo tenkove s bojišta, već grade i nove", rekao je. "Proizvode dronove" i godinama su imali priliku testirati i eksperimentirati s ratnom tehnologijom. Dok je Zapad bio više fokusiran na borbu protiv terorizma, Rusija je stekla iskustvo u konvencionalnom ratovanju velikih razmjera. "Vjerojatno bih rekao da je Rusija sada opasnija nego ikad prije", zaključio je Landsbergis.
Keir Giles, viši suradnik u Chatham Houseovom programu za Rusiju i Euroaziju, izjavio je za Business Insider da problemi s kojima se Rusija suočava u Ukrajini ne znače da ne bi mogla napasti negdje drugdje. Pretpostaviti da ruski neuspjesi u Ukrajini znače da neće napasti druge zemlje "zanemaruje rusku naviku da sama sebe pogrešno uvjeri da nešto može učiniti – i onda to ipak pokuša", upozorio je Giles. Bez obzira na to je li Moskva u pravu ili ne, "posljedice su razorne", dodao je.
Unatoč velikim gubicima ljudstva, Rusija nije odustala od agresije na Ukrajinu. Mnogi profesionalni vojnici s kojima je Rusija započela rat više nisu živi, a zajedno s njima izgubljene su i velike količine vojne opreme. U prosincu prošle godine britanski ministar za oružane snage procijenio je da je više od 750.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka invazije u veljači 2022. Ipak, Rusija nastavlja popunjavati svoje redove novačenjem svježih snaga i povlačenjem zastarjele opreme iz skladišta.
No, ruska vojska daleko je od sloma. Rusko gospodarstvo i industrija prešli su na ratni način rada te ubrzano rade na obnovi i naoružavanju. Kao što je prošle jeseni istaknuo vodeći američki general u Europi, Rusija i dalje raspolaže snažnim strateškim zračnim i podmorničkim snagama koje su u ovom ratu "jedva dotaknute". Taj general, Christopher Cavoli, zapovjednik Europskog zapovjedništva SAD-a, također je rekao da se ruska vojska zapravo povećala. "Narativ da je Rusija iscrpljena najopasniji je od svih", poručio je Landsbergis. "Iskreno, mislim da Rusija ne samo da nije iscrpljena, već je jasno na ratnom putu." Dodao je kako Rusija sada ima više ljudstva nego prije rata, iako su novopridošli vojnici slabije obučeni. No, unatoč manjem iskustvu, stalno sudjelovanje u sukobima im omogućuje da steknu dragocjeno borbeno iskustvo.
George Barros, vojni analitičar iz Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War), izjavio je da Rusija ima dovoljnu spremnost i kapacitete da može prijetiti ili čak napasti članice NATO-a na istočnom krilu – Litvu, Latviju i Estoniju. Andris Sprūds, ministar obrane Latvije, upozorio je da je ovaj rat pokazao kako je "čak i oslabljena Rusija i dalje opasna Rusija." "Iako su trenutačni napori Rusije usmjereni na rat u Ukrajini, sada nije vrijeme za opuštanje i snižavanje naše obrambene pripravnosti", rekao je. Sprūds je naglasio da Latvija procjenjuje kako će Rusija ponovno izgraditi svoje vojne kapacitete u sljedećih pet godina, zbog čega NATO i saveznici moraju učiniti sve kako bi se pripremili za mogući napad.
Mnoge europske zemlje dižu uzbunu da bi Rusija mogla djelovati protiv njih. Švedska je počela dijeliti građanima priručnik o pripremama za rat, a njezin ministar obrane nedavno je upozorio da, iako su ruske snage "zauzete u Ukrajini", Rusija i dalje "predstavlja prijetnju Švedskoj, kao i ostatku NATO-a". Dodao je: "Ne možemo isključiti mogućnost ruskog napada na našu zemlju." Poljski ministar vanjskih poslova također je prošle godine izjavio da ga ne bi iznenadilo da Rusija napadne Poljsku.
Hamish de Bretton-Gordon, vojni stručnjak i bivši zapovjednik britanskih snaga za kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno ratovanje, rekao je za Business Insider da Rusija, nakon što je pretrpjela teške udarce u Ukrajini, vjerojatno trenutno nije u stanju provesti konvencionalni napad. Međutim, upozorio je da je "ruska ratna mašinerija sada u punom pogonu", što znači da bi Rusija mogla postati mnogo ozbiljnija prijetnja kroz pet do deset godina. Iako NATO ima "neusporedivu vojnu moć" kojom može odgovoriti na svaki napad, Bretton-Gordon naglasio je da bi Rusija i dalje mogla nanijeti značajnu štetu.
Europski dužnosnici upozoravaju da su ruski napadi već u tijeku – u obliku hibridnog ratovanja, koje uključuje kibernetičke napade, podmetanje požara, pokušaje atentata i sabotaže infrastrukture povezane s Rusijom. "Putin već provodi napade u Europi, testira nas i pomiče crvene linije", izjavio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna za Business Insider. Ako Zapad ne pošalje jasan signal Rusiji da prestane, Landsbergis je upozorio da će Moskva eskalirati sukob. "Ako nema jasnih posljedica za njihove postupke, Rusija ima poticaj da ide još dalje", rekao je.
Litva se već priprema za mogućnost da Rusija u budućnosti skrene pogled na druge europske zemlje. Estonija čini isto – Tsahkna je naglasio da Tallinn sada planira potrošiti 5% svog BDP-a na obranu, što je proporcionalno više nego što izdvaja SAD. Taj postotak, koji sada ciljaju i Estonija i Litva, bio bi najviši među svim članicama NATO-a.
Neki europski čelnici i vojni stručnjaci upozoravaju da kontinent ne proizvodi dovoljno streljiva i oružja kako bi odvratio ili se suprotstavio Rusiji, unatoč povećanju proizvodnih kapaciteta. Tsahkna smatra da Europa mora "ulagati u svoju obrambenu industriju i vojne sposobnosti" kako bi se osigurala protiv budućih prijetnji. Latvijski ministar obrane Andris Sprūds dodao je: "Moramo ulagati u svoju obranu – povećati financiranje, pojačati proizvodnju, ojačati našu otpornost i nastaviti podržavati Ukrajinu jer se ona bori za sve nas." Baltičke zemlje su na čelu ovih napora, ali Landsbergis upozorava: "Moramo se pripremiti, jer najopasnija vremena tek dolaze."
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
EU se mora pripremiti za mogućirat s rusijom jer oni najavljuju da rat neće stati na Ukrajini nego da će ići dalje na Baltik, Moldaviju, poljsku pa čak i na Njemačku