Naslovnica Vijesti Hrvatska

A pitaju se zašto ljudi odlaze: Rumunji digli plaće 18%, Bugari 13%, a Hrvati manje od 5%!

Prema Eurostatu, treća po visini plaća tranzicijska je uspješnica Slovačka (oko 9%), a tik do nje su Slovenija, baltičke zemlje i Češka, gdje su u godinu dana plaće porasle oko 8 posto
18. lipnja 2019. u 10:30 87 komentara 5996 prikaza
Strani radnici
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Posljednjih godinu dana Rumunjska je povećala plaće 16 posto kako bi zaustavila odljev vlastite radne snage i potaknula dolazak stranaca. U ožujku ove godine prosječna bruto plaća u Rumunjskoj preskočila je svotu od 1000 eura (1062 eura), a ta zemlja spasonosnu radnu snagu potražila je u Pakistanu. Vlasti dviju zemalja nalaze se pred potpisivanjem posebnog sporazuma koji će omogućiti desecima tisuća Pakistanaca posao vozača, liječnika, informatičkih inženjera i građevinskih radnika.

Amsterdamska koalicija Traže ostavku Beljak poručio ministru Paviću: Mali miš je nestao, sakrio se u ormar, iziđi!

Trošit će isto kao i lani

Rumunjski veleposlanik u Pakistanu Niculaiea Goia obavijestio je pakistanske vlasti da će Rumunjska u sljedećih nekoliko godina morati dovesti čak milijun radnika iz različitih zemalja kako bi pokrila lokalni deficit radne snage.

Slične brige zaokupljaju i bugarske poslodavce, gdje su u godinu dana plaće porasle oko 13 posto, a prema Eurostatu, treća po visini plaća je tranzicijska uspješnica Slovačka (oko 9%), a tik do nje su Slovenija, baltičke zemlje i Češka, gdje su u godinu dana plaće porasle oko 8 posto.

– Širi se krug zemalja s mjesečnom bruto plaćom višom od tisuću eura pa su takvu plaću u ožujku prema dosad raspoloživim podacima bilježile Slovenija (1752 eura), Poljska (1201 euro), Hrvatska (1184 eura), Slovačka (1143 eura) i Rumunjska (1062 eura), a slijede ih Crna Gora (765 eura), Bosna i Hercegovina (714 eura) i Bugarska (638 eura) – navode analitičari Hrvatske gospodarske komore.

Ilustracija Građani bez crnog fonda Trećina ljudi bez plaće ne bi preživjela dulje od mjesec dana

Cijena sata rada u Hrvatskoj je u godini dana porasla oko 5 posto, što je upola više od prosjeka EU i kretanja na zapadu EU, ali manje nego u usporedivim tranzicijskim zemljama koje također vape za radnicima i spas traže u Pakistanu, Vijetnamu, Šri Lanki, Nepalu, Turskoj, Kini... gdje traže radnike. Naša prosječna plaća je 6464 kune, a rast troška rada s početka ove godine bio je nešto sporiji nego u zadnjem kvartalu prošle godine, uglavnom zato što se tada isplaćuju božićnice, 13. plaće i druge neporezne naknade, a Eurostat u podatke o trošku rada uz satnicu uključuje i sve naknade.

I nakon što su u petak dobili odbijenicu ministra Marka Pavića, poslodavci pojačavaju pritisak na Vladu i resorno ministarstvo da turizmu odobri veće kvote. Povrh toga, Hrvatska gospodarska komora i HUP guraju novi model zapošljavanja stranaca kojim bi se tvrtkama omogućilo automatsko zapošljavanje stranca ako na domaćem tržištu ne mogu naći radnika. Službeni statistički izvori (Eurostat i DZS) upućuju da je u Hrvatskoj došlo do usporavanja potražnje za radnom snagom, mjereno brojem oglašenih radnih mjesta, što na neki način daje ‘štofa’ sindikatima za tvrdnje da iza pritiska na povećanje kvota stoji pokušaj da se uspori rast plaća.

67 je previše Sever: Predaja potpisa referendumske inicijative u četvrtak

Pavić bliži sindikatima

Tako sindikalac Krešimir Sever tvrdi da se komunikacija poslodavaca prema Zavodu za zapošljavanje smanjila za četvrtinu. Mnogi nezaposleni radnici pokazali su spremnost da rade u sezoni, ali ih do sada nitko nije kontaktirao.

– Zaobilaze Zavod, ne javljaju se onima koji su raspoloživi, očito postoje neki drugi kanali. Strani radnici služe kontroli niske cijene rada – uvjeren je Sever, a slično objašnjenje dao je i resorni ministar rada Marko Pavić kad je pozvao turističku branšu da jače koriste domaće resurse. 

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • Marko_Maras:

    Da ponovimo, Rumunji nisu digli plaće da zadrže radnu snagu, nego rumunjske plaće rastu jer je njihova vlada od 2014. do danas smanjila PDV, porez na dobit i porez na dohodak. Takve pro-tržišne mjere privukle su kapital, stvorile nova radna ... prikaži još! mjesta i digle potrošnju u zemlji. Kako raste gospodarstvo, tako rastu i plaće. Kod nas nijedna vlada u zadnjih 10 godina nije učinila tako nešto. Ne pada im na pamet sniziti poreze, a uostalom, i cijeli narod je protiv toga jer u socijalističkoj tradiciji (ostavština druga Tita) mrzi poslodavce i želi im da svi propadnu. Dok se tako razmišlja, neće Hrvatska na zelenu granu.

  • stefj:

    Ne vidim zašto se gleda rast plaća, treba gledati visinu plaća. A kada se gleda visina plaća, onda treba uspoređivati bruto plaće. Ovo uspoređivanje vanjskih bruto plaća s neto plaćama kod nas je zlonamjerno... No, sve to skupa ionako nije ... prikaži još! bitno. Hrvatska ima ogromne probleme, a jedan od najvećih je to da većina zaposlenih rade u državnim i javnim strukturama, te da su njihvoe plaće više od onih u realnom sektoru... Problem je i što je ta birokracija među najgorim na svijetu, što vlada negativna selekcija i što je izražena antipoduzetnička klima... Kada to zbrojite, dobijete osnovne razloge zašto struka i sposobni odlaze iz Hrvatske. Dobijete i razloge zašto nemamo šanse za rast veći od 2% i zašto nema neke budućnosti ovdje...

  • Konstantinos:

    Prosjek place u Bugarskoj 460 eur a u Rumunjskoj nesto vise, prosjek place u Hrvatskoj 860, sasvim je logicno da oni rastu kako bi uhvatili donekle trend sa nama jer, u konacnici, nasih 5% na 860 eur je vise od ... prikaži još! njihovih 25% na 460. Njihove place mogu samo stagnirati kada docu na oko 600-700 eura, dok cemo mi tada biti na 1000 ako ne i vise.