Hrvatski premijer Andrej Plenković susreo se na marginama Münchenske sigurnosne konferencije s Péterom Magyarom, glavnim mađarskim oporbenim kandidatom i izazivačem Viktora Orbána na tamošnjim parlamentarnim izborima koji će se održati u travnju. Taj se sastanak u ovom trenutku može čitati kao rani diplomatski most prema mogućoj post-orbánovskoj konfiguraciji vlasti u Budimpešti te kao prvi korak otvaranja hrvatsko-mađarskih odnosa u novom tonu, a oni dosad nisu uvijek tekli glatko, posebno u energetskom smislu. Kako je rekao Plenković, razgovarali su o bilateralnim odnosima Hrvatske i Mađarske, predstojećim izborima u Mađarskoj te o globalnim sigurnosnim izazovima, osobito o važnosti postizanja održivog mira u Ukrajini.
Hrvatski premijer poručio je da Hrvatska želi graditi dobrosusjedske odnose s Mađarskom te rješavati otvorena pitanja, naglasivši važnost stabilnosti i suradnje unutar Europske unije i NATO-a. U više od deset godina, Péter Magyar postao je prvi političar koji realno može ugroziti dominaciju premijera Viktora Orbána. Za razliku od Orbána, zagovara manje konfrontacije s Bruxellesom i usklađenost s europskom politikom prema Ukrajini, bez retorike blokada. Njegova stranka TISZA konsolidirala je velik dio opozicijskog biračkog tijela. Magyar nije izrastao iz tradicionalne liberalne ili lijeve opozicije. Po struci je pravnik, godinama je djelovao unutar državnog i poludržavnog sustava te poznaje mehanizme vlasti iznutra. Upravo mu ta biografija daje političku specifičnost: Orbánu ne suprotstavlja ideološki alternativni projekt, nego drukčiji koncept upravljanja državom.
Njegova kampanja usmjerena je na koncentraciju moći, klijentelističke mreže i kontrolu javnog novca. U prvi plan stavlja jačanje institucionalne ravnoteže, transparentnost i predvidljivost pravnog okvira, tvrdeći da je dugotrajna centralizacija vlasti oslabila mehanizme kontrole. U europskom kontekstu poručuje da Mađarskoj trebaju stabilni odnosi s EU i učinkovito korištenje europskih fondova, umjesto stalnih političkih sukoba. Ne dovodi u pitanje članstvo u Uniji niti koristi veto kao instrument unutarnjopolitičke mobilizacije. U odnosu na rat u Ukrajini podupire teritorijalni integritet Kijeva i usklađenost s euroatlantskim odlukama, ali pritom naglašava zaštitu mađarskih sigurnosnih i ekonomskih interesa. Time se distancira od Orbánove politike balansiranja i čestih blokada europskih paketa pomoći, ali bez preuzimanja maksimalističke ratne retorike.
A na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu jučer je u fokusu bio američki državni tajnik Marco Rubio. Sjedinjene Američke Države i dalje žele biti saveznik Europe, izjavio je Rubio, što je donijelo olakšanje europskim saveznicima zabrinutim za budućnost transatlantskih odnosa pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Snažan pljesak odjeknuo je dvoranom Münchenske konferencije o sigurnosti nakon što je Rubio završio govor u kojem je istaknuo da "SAD i Europa pripadaju jedno drugome" te da će "naša sudbina uvijek biti isprepletena s vašom".
– Mi smo dio iste, zapadne civilizacije – istaknuo je Rubio. Njegove izjave u potpunoj su suprotnosti s prošlogodišnjim govorom potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea u kojem je optužio europske saveznike za gušenje slobode govora i popuštanje masovnim migracijama. – Dok na naslovnicama čitamo o kraju transatlantske ere, želim jasno i glasno reći da to nije ni naš cilj ni naša želja, jer će nama Amerikancima dom uvijek biti zapadna hemisfera, ali uvijek ćemo biti dijete Europe – rekao je Rubio. Višekratno ističući da Washington želi surađivati s Europom, Rubio je ipak upozorio da taj savez treba unaprijediti.
– Ne želimo slabe saveznike i ne želimo biti pristojni i šutljivi skrbnici propasti Zapada – rekao je. Rubio je upozorio da je Zapad također otvorio vrata valovima neviđene masovne migracije, što, prema njegovim riječima, ugrožava našu budućnost. Zapad može prosperirati samo ako kontrolira svoje granice, rekao je Rubio. – To nije izraz ksenofobije, nego fundamentalni čin nacionalnog suvereniteta – istaknuo je.
Kritizirao je i klimatske politike prethodnih američkih administracija i nekih zapadnih čelnika, rekavši da je "klimatski kult" osiromašio ljude i da je "prijetnja našoj budućnosti". Kazao je da smo, ulažući u politike koje su nastojale udovoljiti "kultu klimatskih promjena", istodobno ulagali u politike koje su osiromašivale naš narod – dok su naši konkurenti ulagali u naftu. Obrušio se i na UN za koji je rekao da ne igra nikakvu ulogu u rješavanju svjetskih sukoba kao i na sustav slobodne trgovine u kojem su neke države investirale u svoje ekonomije, a Zapad premještao svoje tvornice u druge zemlje.
No istaknuo je da to ne znači da postojeće institucije međunarodne suradnje treba napustiti, nego ih korigirati. "Te smo greške napravili zajedno. Pod predsjednikom Trumpom to želimo promijeniti i nadamo se da ćemo na svojoj strani imati europske saveznike", istaknuo je Rubio i dodao da Trump danas određuje smjer za novo stoljeće prosperiteta. "Želimo to učiniti s vama", poručio je okupljenim čelnicima koje je nazvao "uvaženim saveznicima i najstarijim prijateljima".
Otvori KEKS Pay
