Ris Pino novi je stanovnik šume Štirovače u srcu Velebita. U sklopu međunarodnog projekta Life Lynx u prirodu je pušten na graničnom području između Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit, gdje će sudjelovati u misiji spašavanja dinarske populacije tih zvijeri od izumiranja, u kojoj uz Hrvatsku sudjeluju i Italija te Slovenija.
Pustolovina Gorua
– U imenu Pino protkana je podrška i suosjećanje prema Italiji, koja je pretrpjela ogromne gubitke tijekom epidemije COVID-19. Italija je ujedno partner na projektu Life Lynx, čiji je cilj povezati populacije risa u Alpama i Dinaridima kako bi se osigurala dugoročna održivost tih ugroženih populacija. Čast za imenovanje risa pripala je Talijanki Michelle Pozzini, volonterki koja se prošle jeseni pridružila timu Life Lynxa radi izrade magistarskog rada. No, osim iskustva na ovom važnom projektu, Michelle je doživjela i epidemiju i potres. Pinov dolazak u bogati krajobraz Velebita važan je korak za očuvanje ravnoteže zdravog ekosustava – kažu članovi projektnog tima.
U slovenskom Loškom Potoku pušten je prije Pina ris Boris. Iz Rumunjske u Sloveniju dovezen je 30. travnja, a tri tjedna bio je u karanteni kako bi se priviknuo na novu okolinu. Prije nešto manje od godinu dana objavili smo priču o risovima nazvanima Doru i Goru, također podrijetlom iz Rumunjske. Goru je pušten u Sloveniji, a Doru u NP-u Risnjak. No Doru se već nakon nekoliko tjedana “preselio” u Sloveniju, blizu Postojne. U siječnju mu se izgubio trag, ne može se očitati GSM signal s ogrlice, što bi moglo značiti da je u pitanju kvar na ogrlici. Za to vrijeme slovenski Goru krenuo je u potragu za partnericom u Hrvatsku.
– Iako je uobičajeno da se risovi pojačano kreću u sezoni parenja, ovo kretanje od 60 kilometara prava je pustolovina koja nas je jako razveselila jer ćemo možda dobiti karpatsko-dinarske potomke i u Hrvatskoj! To ćemo sa sigurnošću moći potvrditi kasnijim analizama DNK – kažu članovi projektnog tima Life Lynx.
Utvrdili su da je Goru na području Male Gore u Sloveniji dijelio teritorij sa ženkom Tejom koja je u kolovozu prošle godine okotila ženku koja je uhvaćena i također je dobila telemetrijsku ogrlicu. Nazvana je Mala, a DNK analiza potvrdila je da je Goru otac. – Time je potvrđeno prvo uspješno miješanja gena risova iz Karpata s našom populacijom, što će pomoći oporavku genske raznolikosti i omogućiti opstanak risa u Hrvatskoj i Sloveniji – ponosni su u projektnom timu.
Ove godine u prirodu su pušteni i risevi Catalin, koji je završio u Sloveniji, te Alojzije, koji je u ožujku u kanjonu Velike Paklenice dobio novo stanište. Nazvan je po inženjeru šumarstva Alojziju Frkoviću, začetniku zaštite risa u Hrvatskoj. Ris Alojzije dovezen je iz rumunjskog grada Focșania.
Projekt traje do 2024.
Cilj projekta je zaustaviti izumiranje male i ugrožene dinarske i jugoistočne alpske populacije risa. Jedini spas je dovođenje “svježih” gena iz druge, stabilne populacije, poput one u Rumunjskoj. Plan je na području Hrvatske, Slovenije i Italije naseliti 14 životinja iz Rumunjske i Slovačke. Rezultati prve analize genske raznolikosti dinarske populacije risa od 1979. do 2010. objavljeni su 2013., kad je dokazano da niska genska raznolikost i visoki stupanj parenja u srodstvu ugrožavaju opstanak populacije. Od 2011. do 2019. prikupljeno je 55 novih uzoraka iz Hrvatske i Slovenije, a analiza DNK pokazala je da koeficijent parenja u srodstvu i dalje raste. Projekt vrijedan 6,8 milijuna eura potrajat će do kraja ožujka 2024.
