Jedna je od osobina antropološke struke to da radi s ljudskim kosturima. Dva kostura nikad nisu ista, oni su, koliko god to suludo zvučalo, kao snježne pahuljice, svi imaju svoju bazičnu strukturu šesterokuta, ali nijedan nije isti. Kao rezultat toga, svaki put kada antropolozi rade na nečemu, uvijek je tu nešto novo, svaka priča je priča za sebe.
Dajte im kost, čak ne ni cijelu, nego tek mali fragment, a oni će vam ispričati priču o osobi kojoj je ta kost pripadala. Primjerice, pronađu kostur djeteta koje ima 12 mjeseci. Onda vide da je to dijete imalo niz bolesti, majka mu je bila siromašna, a kao rezultat toga bila je i gladna. Zbog toga je onda imala i loš imunitet, došla je neka zarazna boleština koja ju je oslabila itd. Svaka je priča jaka jer to što oni analiziraju u konačnici se svodi na ljudske živote. Sa svim nadanjima, sa svim opasnostima, ambicijama, porazima i uspjesima koje svaki ljudski život nosi. Tako da je svaka ta priča na neki način dojmljiva i važna.
STOTINE ZNANSTVENIKA U ZAGREBU
Razgovarali smo s našim poznatim antropolozima: U hrvatskoj metropoli organiziraju skup za proučavanje evolucije čovjeka
Vindijski neandertalci imali su ključnu ulogu u razvoju polja paleogenomike, a ti nalazi i dalje omogućuju izvanredne rezultate.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
