Prijeti opasnost od bankrota: Za sto kilograma nude nam koliko košta pet kugli sladoleda na Jadranu
Što će se dogoditi ne ispuni li Vlada zahtjeve hrvatskih ratara o "odšteti" od barem 300 eura po hektaru, teško je reći. No voda je ratarima došla do grla
Komentari 16
Da li ćemo uvesti pšenicu iz Ukrajine? Treba ljudima pomoći, ali ne na vlastitu štetu. Platite ljudima koji rade i prestanite davati poticaje koji imaju zapuštenu livadu, a na papiru proizvode zlatne jabuke.
Slava Bruxellesu i euru. Sada smo razvijeni i spadamo u gornji dio tablice pa ne možemo imati cijene sa dna.
Uništiti i protjerati još ovo malo kaj nekaj proizvodi i cilj je ostvaren. Imaju Hrvatsku.
Ima li tko zadovoljan u zemlji? Zašto je HDZ prema ispitivanju javnog mnijenja najjača stranka?
Dat ce PPD-u i Vujnovcu. Sta bi sirotinji koja radi dali.
100% legalizacija cannabisa i marihuane, pa da vidiš kako ce ici poljoprivreda
Ha, ha, ha ... imamo Hrvatsku. Slava Ukrajini.
Ne znam zašto su naši ratari ogorčeni kad mogu prodati odmah otkupljivačima pšenicu za 160 €/t ili će izvesti u Mađarsku za 240 €/t. Trenutno im je najpametnije samljeti u brašno pa će prodati za minimalno 400 €/t. Tko možee pričekati zimu može to brašno prodati po 500€/t. Najviši prihod mogu ostvariti oni koji su zaokružili proizvodnju žitarica od polja do stola, putem pekare mogu ostvariti 1000 €/t. Imaju toliko mogućnosti dok se mnogi bave kuglicama sladoleda.
Pa dokle više te usporedbe kugli sladoleda?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ratarima, stočarima i drugim proizvođačima dosta je lažnih poticaja onima koji ništa ne proizvode. Izgleda da je taj sustav nabacivanja novca onima koji nemaju što ponuditi tržištu a dobivaju poticaje bez obzira što nisu ništa proizveli jako pogrešan. I treba se držati plodoreda i proizvodnje koja zahtjeva mnogo više rada od pšenice. I onoga što tržište traži. Ali ne, mi danas uvozimo sve i svašta, odasvud, a poljoprivredna infrastruktura i organizacija (skladišta, hladnjače, otkupne stanice, otkup na vratima. ...) nisu razvijeni a probleme rješavamo skupim kemikalijama ili podvalama bio proizvoda koji to često puta nisu. Afera s medom imamo svake godine, laboratorijska mreža je u povojima, sustav upravljanja kvalitetom svodi se na koruptivne djelatnosti. Otišli smo u krivom smjeru gdje se rad i kvaliteta ne cijene. I naravno, u godini s više kiše, a kiša je blagodat, nastaju reakcije kojih ne bi bilo da poljoprivreda ima ima kvalitetno vodstvo. Ali gle, korupcija i nestručnost vode hrvatsku poljoprivredu!