Prije 15 godina, u siječnju 2010., bljesnulo je svjetlo na kraju tunela – probijen je tunel Sveti Ilija kroz Biokovo. Radnici Hidroelektre – Niskogradnje sa sjeverne strane i radnici Konstruktora s južne strane tunela pružili su jedni drugima ruke. Bio je to krupan korak u projektu izgradnje tunela Sveti Ilija, na spojnoj cesti Zagvozd – Baška Voda, koji je zvučnom rečenicom - "Hercegovina 20 minuta do mora!" bio najavljen još 29. kolovoza 2007. Nekoliko dana nakon toga Hrvatske autoceste raspisale su natječaj za gradnju tog tunela kroz Biokovo koji se sastoji od glavne tunelske cijevi, duge 4249 metara, s dva vozna traka, te servisne cijevi duge 4255 metara.
Probijanjem tunela Sveti Ilija spojene su Primorska i zabiokovska strana, što su s radošću i nestrpljenjem dočekali stanovnici s obje strane granice. "Čekamo tu autocestu kao Novu godinu! Do Makarske će nam trebati tek nekih 20 minuta, do Splita 30, a do Zagreba samo 3 i pol sata. Ma ako prođe ta cesta, sve će oživjeti. Zaustavit će se iseljavanje i razviti seoski turizam", govorili su tada mještani Drinovačkog Brda, malog mjesta u općini Grude, koje je najbliže novoj cesti.
Vidno zadovoljni što će njihov kraj uskoro biti odlično povezan s Makarskom rivijerom, bili su se čak voljni odreći i vlastitog zemljišta za dobrobit svog mjesta iz kojeg su, baš zbog prometne izoliranosti, mnogi tada odseljavali. Tunel kroz Biokovo značio je bolju prometnu povezanost dijela jugozapadne Bosne i Hercegovine s Dalmacijom, ali i prometnom žilom kucavicom, autocestom A1. No, do trenutka kada će se od Hercegovine do Makarske putovati pola sata kraće, a iz Gruda do Baške Vode stizati za tek nešto više od pola sata, trebalo je još pričekati.
Isprobajte arhivu Večernjeg lista
Vremenski stroj još nismo izumili, ali zato vrlo sličnu funkciju ima naša digitalna arhiva. Povijest Hrvatske i svijeta na jednom mjestu. U našoj bogatoj arhivi sva su novinska izdanja. Pogledajte što se dogodilo na vaš rođendan, kako je Zagreb izgledao prije...zabavite se i educirajte klikom ovdje: https://arhiva.vecernji.hr/
Tunel Sveti Ilija kroz Biokovo, u čiju su gradnju Hrvatske autoceste uložile 598,4 milijuna kuna, svečano je otvoren i pušten u promet 8. srpnja 2013., u 14 i 30 sati. Kroz četvrti po veličini tunel u Hrvatskoj, koji je bio prvi u Europi cestovni tunel u krškom masivu, prvi su, u Mercedesu iz 1958. godine, prošli Mirko Perkušić, Živko Dodig i Željko Vuković. No, prolaz kroz tunel, u koji se sa sjevera ulazi u Rastovcu, u općini Zagvozd, a s juga u Bastu, u općini Baška voda, nije bio besplatan. Kako bi se osigurao novac za održavanje tunela, ali i vratilo onaj uložen u njegovu gradnju, a koja je najvećim dijelom bila financirana kreditom, tadašnja Vlada Zorana Milanovića donijela je odluku da se prolaz kroz tunel Sveti Ilija naplaćuje. Ta je odluka razljutila lokalno stanovništvo te su, nezadovoljni zbog tunelarine, već za idući dan, samo nekoliko sati nakon otvaranja, u znak prosvjeda najavili blokadu prometa kroz tunel.
No, unatoč negodovanju, naplata tunelarine se ipak nastavila. Prolazak kroz tunel vozači su plaćali 20 kuna, a korisnici ENC-a 7,83 kune. To je potrajalo sve do kraja 2017. godine. S prvim danom 2018. tunelarina je, odlukom Vlade Andreja Plenkovića, ukinuta. To ukidanje naplate prolaza kroz tunel, u koji je uloženo gotovo 600 milijuna kuna koje je trebalo otplatiti, tadašnja je HDZ-ova Vlada opravdavala teškim gospodarskim stanjem stanovnika Imotske krajine. Istaknuli su kako će se upravo besplatnim prolaskom kroz tunel Sveti Ilija lokalnom stanovništvu olakšati kretanje te će se time potaknuti gospodarska djelatnost, što je trebalo pridonijeti i demografskom oporavku tog kraja.
Tom su odlukom stanovnici bili na dobitku, no Hrvatske su autoceste zadobile neugodan udarac, jer su ostale bez značajnih prihoda. Naime, od dana kada je tunel 2013. pušten u promet, pa do listopada 2017. godine, od tunelarine se u blagajnu slilo ukupno 91,3 milijuna kuna. Usvajanjem Odluke Vlade tvrtka Hrvatske autoceste upravljanje i održavanje tunela Sveti Ilija, koje je do tada bilo u njenoj nadležnosti, morala je predati u nadležnost Hrvatskim cestama, koje su pak time dobile nove, višemilijunske troškove, jer su godišnji troškovi za održavanja tunela tada iznosili oko devet milijuna kuna.
GALERIJA Britanci birali najljepše i najružnije gradove u Europi, na popisu i dva hrvatska: 'To nije mjesto gdje se želite zadržati'