Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin osudio je danas riječi HDZ-ova Milijana Brkića upućene SDSS-ovu Miloradu Pupovcu kojemu je poručio da ode negdje gdje se osjeća sigurno, ako se tako ne osjeća u Hrvatskoj.
– Ne može se ništa gore reći pripadniku nacionalne manjine od toga. Žao mi je što je to izrečeno – kazao je Radin. Jednako tako, Radin je izrazio zabrinutost pritiska s naznakama zastrašivanja intendanta riječkog HNK Olivera Frljića koji iščitava iz provale u stan Frljićeve djevojke. Zbog toga poziva ministra unutarnjih poslova da Odbor izvijesti o svemu poduzetom da se taj slučaj istraži. Ovo je od Radina zatražio SDSS-ov Milorad Pupovac koji je smatrao da ovo treba biti službeni stav cijelog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, no zbog trenutka u kojem je to rekao, dok se glasovalo o dnevnom redu sjednice, na to nije pristao HDZ-ov član Odbora, Anđelko Stričak.
– Država treba jamčiti slobodu kulturnog stvaralaštva, čak i kad se ono ne sviđa svima. Ta sloboda se u ovom slučaju pokušava ograničiti verbalnim prijetnjama i ovom provalom koju jedino možemo iščitati kao pokušaj zastrašivanja Frljića. Minimum je da kao Odbor izrazimo zabrinutost zbog tog čina – predložio je Pupovac.
Laburist Jaroslav Pecnik ovu provalu vidi kao posljedicu nezadovoljstva intendantom HNK-a Frljićem i njegovim programom. – A i čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko je rekao da će riječki HNK ponovno učiniti hrvatskim – podsjetio je Pecnik i podržao Pupovčev prijedlog.
HDZ-ov Anđelko Stričak nije se s njima složio. – Ovo je zlouporaba i predstava Milorada Pupovca na koju smo navikli. U Hrvatskoj ni jedna manjina nema problema osim sekte oko Pupovca – kazao je Stričak, no opomenuo ga je potpredsjednik Odbora, SDP-ov Domagoj Hajduković poručivši kako ocjena o "sekti" nije primjerena, posebice za odbor koji se bavi ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina.
– Frljić je i prije bio izložen raznim pritiscima i mi moramo poručiti da kulturno stvaralaštvo mora biti slobodno – kazao je Hajduković. I SDSS-ov Mile Horvat zamjerio je da se ovakve pojave, kao i prijašnje, relativiziraju, te upitao ostale članove tko će osuditi takve postupke ako neće njihov Odbor.
Odbor je prihvatio izvješće Programskog vijeća HRT-a, na koje je, podsjetimo, Vlada, odnosno ministar kulture, prošli tjedan dala negativno mišljenje. Zamjenica kulture Ana Lederer pojasnila je kako je utvrđeno da Programsko vijeće nije ispunilo sve svoje obveze.
Milorad Pupovac podsjetio je kako je posljednjim izmjenama Zakona o HRT-u Programsko vijeće ostalo bez velikog dijela ovlasti, pa smatra da nije fer da ih se kritizira zbog programa kada ne može prije emitiranja dati svoj stav o programskom sadržaju.
– Programskom vijeću ostao je mali dio ovlasti i prema njemu su se odnosili kao prema 13. prasetu, a nekad su su birali ravnatelja i sudjelovali u donošenju strateških odluka – kazao je Pupovac te od ministarstva zatražio da nadzor nad radom HRT-a i njegovih tijela prepusti Saboru koji ih i bira.
Predsjednik Programskog vijeća Bruno Kragić stao je u obranu tijela koje vodi, iako se, naglasio je, izvješće odnosi na razdoblje prije njega.
– Mislim da je neprihvatljivo da smo mi odgovorni za program, mi ga ne smijemo ni pregledati prije emitiranja, a to ne bi bilo ni dobro jer bismo onda bili neka vrsta cenzorske komisije – upozorio je Kragić. Izvješće je na koncu prihvaćeno većinom glasova odbora.
Odbor je danas raspravljao i o statusu srpskih škola u Hrvatskoj. Milorad Pupovac je objasnio u istočnoj Slavoniji – Borovu, Negoslavcima i Markušici – rade škole koje izvode nastavu na srpskom jeziku i pismu, no ne mogu se registrirati kao škole srpske nacionalne manjine.
– Cijela stvar zapinjala je na razini županije, zbog čega smo 2014. mijenjali zakon po kojem osnivač ne mora biti županija, nego mogu biti ili općine ili gradovi. Zakon je sada na snazi, ali nemamo primjenu nad njime, pa postavljam pitanje zašto jedino te škole u Hrvatskoj nisu registrirane – pojasnio je Pupovac. Predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac dodao je da su za registraciju škola ispunjeni svi uvjeti i ne postoje dodatni troškovi da bi se to napravilo. Sad već 14 mjeseci, naglašava, čekaju da se prenesu upravljačka prava sa županije na općine, ali ih se u tome koči.
Zamjenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak kaže da se to ni ne može napraviti, jer prema zakonu, upravljačka se prava mogu prebaciti samo kada je županija osnivač manjinske škole, a ove škole čiju registraciju traže predstavnici srpske manjine su pri osnivanju registrirane kao redovne škole.
– Ako idemo za ovim zahtjevom radimo tamo ljudima medvjeđu uslugu. Tamo žive i pripadnici većinskog naroda, i onda kada ta djeca ne bi išla zajedno u školu, ne bismo im dali mogućnost međusobnog kontakta, iako znamo da se integracija najbolje radi u školama – kazao je Šlezak. SDP-ov Domagoj Hajduković rekao je da se slaže s njime, ali smatra da se proces integracije ne može nametati. Tamo je, dodaje, preko 90 posto stanovništva srpsko, i ako te škole žele registrirati kao svoje, ne vidi zašto bi im se to branilo.
SDSS-ov Mile Horvat rekao je zamjeniku ministra da ga je iznenadio svojim stavom koji ga podsjeća na rasprave stare 15-20 godina.
– Ništa se nismo pomakli od činjenice da jedino Srbi nemaju pravo na svoje obrazovne institucije, dok ih sve druge manjine imaju – žali se Horvat. Crnogorac je dodao da se u svim razredima u tim školama nastava izvodi na srpskom jeziku i pismu, a i kada je bilo zahtjeva da se nastava izvodi na hrvatskom, i to je bez problema osigurano. – Ovo je bilateralno pitanje dvije države i postoji preporuka da se to riješi – kazao je Crnogorac.
SDP-ov Arsen Bauk zaključio je da ključni problem očito leži u različitim tumačenjima istog zakona, zbog čega je predložio da zatraže vjerodostojno tumačenje temeljem kojeg će se donijeti konačna odluka. I laburist Jaroslav Pecnik ne zna zašto se ne udovoljava ovom zahtjevu. – Čini mi se da ono što vrijedi za sve druge, ne vrijedi za Srbe – primijetio je Pecnik.
HDZ-ov Anđelko Stričak komentirao je kako su od 556 gradova i općina samo tri zatražile prijenos osnivačkih prava za škole. – Je li samo Vukovarska županija maćehinska, a sve ostale dobre? – pitao je Stričak te pitao kako će te općine sufinancirati škole, s obzirom na to da bi po sadašnjim proračunima to mogla samo općina Borovo.
Na koncu je Odbor je većinom glasova – šest za i tri suzdržana – predložio Vladi da obveže Vukovarsko-srijemsku županiju da na dnevni red županijske skupštine uvrsti zaprimljene zahtjeve za prijenos osnivačkih prava za škole po zahtjevima općina Borovo, Negoslavci i Markušica te da o tome izvijesti Odbor.
>>'Pupovac nije jedini zastupnik manjina koji je doživio neugodnosti'
>>Pupovac tvrdi da je jedini čin koji je imao bio onaj razvodnika u bivšoj JNA
Radin postaje iz dana u dan sve veci irendentist i vjerojatno sanja Mussolinijev "mare nostrum". Vjerojatno sanja, da ce Rijeka opet biti Fiume ili Split, Spalato. Jer da nije tako, onda bi moraop stati u obranu onoga sto je Milijan Brkic porucio Pupovcu. U Hrvatskoj nije nitko ugrozen osim donekle gradjanskih Hrvata koji nisu na liniji prostaka s Iblerovog trga. I radi toga je poruka Pupovcu, a trebala bi biti i Radinu, da ako se osjecaju ugrozeni, da idu tamo gdje to nisu. Jer vecih prava od nacionalnih manjna u Hrvatskoj, nema niti jedna nacionalna manjina niti u jednoj drzavi svijeta. A to kaj Pupovac izmislja i laze i zbog cega je Pupovac poklonik bradatih spodoba sa kokardom na subari, zbog cega je njemu i njemu slicnima mrznja prema Hrvatskoj i prema Hrvatima zivotni eliksir, to vjerojatno znao samo on sam. Da sada i Radin pocinje sve glasnije puhati u isti rog, je donekle razocarajuce, s obzirom, da mnogi Hrvati dozivljavaju Radina kao jednog kulturnog covjeka. Ali kaj se moze. I Radin je ljevicar, a ljevicarima su lazi, mrznja i spletkarenje svakodnevni desert.