Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Psihički poremećaji i prerani porodi mogu biti vezani uz loš zrak

Nema mjesta gdje se može udisati samo čist zrak. Manje je ili više onečišćen
09. prosinca 2020. u 18:45 1 komentara 486 prikaza
Zagreb
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Zagreb je u utorak, u jednom periodu, bio peti po zagađenosti zraka među glavnim i velikim gradovima - svijeta! Rezultati su to stranice IQAir koja prati kvalitetu zraka u svjetskim gradovima. Gori od njega bili su tek Biškek u Kirgistanu, indijski Delhi i Karachi u Pakistanu, dok je četvrti na istoj listi bio Rijad u Saudijskoj Arabiji, a zapavo s jednakim indeksom kao i Zagreb. Zrak je u našoj metropoli toga dana, po ocjeni te stranice, bio nezdrav. Popis, inače, obuhvaća oko 95 lokacija, odnosno jedan, dva ili više relevantnih gradova po zemlji, s ciljem pružanja svjetskog konteksta o kvaliteti zraka za te gradove. Visoko mjesto na istoj ljestvici, među deset ili dvadeset glavnih gradova po zagađenosti, Zagreb posljednjih tjedana često zauzima. Ni naši susjedi ne zaostaju u toj nezavidnoj statistici, pa se u "top 10" često nađu i Beograd te Sarajevo. Usporedbe radi, dobar zrak istodobno udišu u Skoplju. Iako se prosječan građanin uglavnom neće zamarati indeksima, svakako će se zamisliti ako mu se navedu bolesti koje se povezuju s onečišćenim zrakom. Možda je to dobar temelj da se zamislimo kakav zrak udišemo, ali i koliko smo sami odgovorni za njegovu (ne)kvalitetu.

Onečišćenje zraka u Dugavama AQLI Skraćuje se životni vijek diljem svijeta: Uzrok toga je veći zdravstveni rizik i od koronavirusa

- Kao direktne posljedice zagađenja zraka, najčešće se spominju bolesti vezane uz alergijske poremećaje i uz psihičke poremećaje. Psihičke bolesti direktno su vezane sa zagađenjem zraka, postoji dosta literature o tome. Zagađenje zraka je, po studijama, povezano i s Alzheimerovom bolesti. Nadalje, istraživanja kažu kako će već 2025. godine polovica stanovnika Europske unije biti alergična na pelud, što su strašne brojke. Odnosi se to prije svega na ambroziju, koja je poznata kao najveći alergen, ali sigurno i na proljetne alergene. Peludna alergija je, kako pokazuju sveukupna istraživanja, direktno vezana uz zagađenje, a iz vlastitog iskustva znam koliko ona narušava kvalitetu života - upozorava Dunja Mazzocco Drvar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja. Upravo zbog zagađenja zraka, tvrde znanstvenici, velik je porast incidencije demencije.

Svima je poznato, pak, da onečišćen zrak nepovoljno djeluje na pluća. Pojedine su inozemne studije ustvrdile i da je veća zaraznost koronavirusom u krajevima sa zagađenijim zrakom, pa čak da su i posljedice teže. Ta bi se teza mogla, kažu naši stručnjaci, zapravo logično objasniti.

- Postoji sinergijski efekt zagađenja zraka česticama i utjecaja korone. Jer, čestice same po sebi, i bez korone, iritiraju dišne puteve, a oni se brane tako da stvaraju sluz. Kada se na to nakalemi korona, koja ima sličan efekt, moguće je da se pogoršava stanje - započinje dr.sc. Ana Alebić - Juretić, umirovljena profesorica Medicinskog fakulteta u Rijeci, Katedre za zdravstvenu ekologiju, koja je radni staž stjecala i u HZJZ-u. S druge strane, kada se proljetos dogodio prvi "lockdown" u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu, vidjelo se kako su ta zaraza i promjena načina života utjecali na zrak.

- Nakon mjesec dana "lockdowna" i gašenja svih eventualnih industrija koje još postoje, pogotovo po Europi, i smanjenja transporta, jer ljudi nisu odlazili na posao pa se puno manje putovalo i zrakom i cestom, vidjelo se koliko se kvaliteta zraka popravila. Općenito, i cijela priroda je probujala. Sjećamo se prizora riba u kanalima u Veneciji, a počele su i kod nas životinje dolaziti bliže naseljenim mjestima. Tada se vidjelo da već i kratki period smanjene ljudske aktivnosti utječe na cjelokupnu prirodu, pa tako i na zrak. Mi meteorolozi smo tada primijetili zanimljivu pojavu, a to je da je vrijeme nad kontinentom bilo znatno stabilnije, i to se direktno povezuje s tim da u zraku nije bilo čestica prašine i zagađenja, koje djeluju inače kao kondenzacijske jezgre. To je vrlo jednostavna fizika: kapljice vode se lakše kondenziraju na čestici zagađenja u zraku. Po istom principu funkcionira i umjetno djelovanje na vrijeme, odnosno zaprašivanje kako bi se ispadala kiša na određenom mjestu, prije nego zahvati neko drugo područje. Znači, u travnju je nad cijelom Europom, pa tako i kod nas, vladala dulje vrijeme stabilna anticiklona i vedrina, upravo zbog toga što je bila smanjena količina čestica zagađenja u zraku koje uzrokuju veću i bržu kondenzaciju, stvaranja oblaka, pa onda potencijalno i oborina - pojašnjava meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar. Građani su se i šalili kako je cijeli travanj bilo sunčano i vedro, a kada se Hrvatska ponovno otvorila, počele su kiše. No, nije to Murphyjev zakon, nego čista fizika.

lebde čestice Capak: Situacija s onečišćenjem zraka je danas bolja, ali ne preporučujem boravak na otvorenome

- Tada smo čak mi prognostičari upozoravali na presuho vrijeme i pokušavali animirati građane da vlaže prostore u kojima žive, jer ni takav zrak nije zdrav za, primjerice, dišne bolesnike - nadovezuje se ona.Znači li to da prirodi ne treba toliko dugo da se oporavi?

- U ovom smislu kojeg smo se dotaknuli, da. Pojavila se ponovno povezanost prirode s čovjekom koju smo odavno zatrli. Međutim, naše najčešće pitanje u tom kontekstu je i što je s klimom, sa zagađenjem ugljičnim dioksidom i drugim stakleničkim plinovima. Tu su stručnjaci vrlo brzo reagirali i objasnili da to zapravo nije tako jednostavno i da će nam trebati puno veći trud, puno više ćemo se morati primiriti i promijeniti način života kako bismo na to mogli utjecati, zato što se staklenički plinovi u visokoj atmosferi zadržavaju stotinama i tisućama godina. Nije dovoljno da mjesec, dva, tri prestanemo loše utjecati na atmosferu i popravimo sve što smo na zemlji pokvarili stotinama godina unatrag - ističe naša poznata meteorologinja. Inače zagađenje zraka, dodaje, ima direktnu vezu s klimatskim promjenama. Stručnjaci sve više povezuju posljedice zagađenja zraka s utjecajima na ljudsko zdravlje, a to ide usporedo s klimatskim promjenama. I jedno i drugo je vrlo usko povezano jer time što ispuštamo sve više stakleničkih plinova, direktno utječemo na to da je zrak sve zagađeniji, a to onda opet pojačava efekt globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Vrtimo se, dakle, u začaranom krugu. Klimatske promjene odražavaju se u svakom segmentu našega života, čega još nismo dovoljno svjesni. Građani se, pak, zabrinu na upozorenja, primjerice kada se digne koncentracija prizemnog ozona, kao što je lani bio slučaj u nekoliko navrata u Osijeku. Paničariti ne trebamo, ali itekako trebamo biti svjesni važnosti kvalitete zraka koji udišemo.

- Sve je to kod nas, zapravo, zanemarivo u usporedi s nekim drugim gradovima i situacijama koje su konstantno loše. Kod nas povremeno izbije neki od zagađivača i nastane panika, ali nije još bilo situacija gdje bismo se trebali jako zabrinuti. Pogotovo što su sada i kriteriji postavljeni drukčije. Prije je isto bilo svega, ali nismo mjerili, upozoravali i vodili brigu o tome. Imamo sada privilegij da znamo, možemo izmjeriti, znamo što trebamo raditi i možemo upozoriti ljude. A onda nam se to vrati kao bumerang, jer se građani toga preplaše. Umjesto da nas doživljavaju kao konzultante, vide nas kao paničare, što je kontraproduktivno. Treba znati tu finu razliku između toga kada se moramo brinuti, a kada moramo samo poduzeti nešto kako bi nam bilo bolje - rezimira D. Mazzocco Drvar.

Šokantno je, pak, zvučala informacija u utorak da je zagrebački zrak toga dana peti najzagađeniji u konkurenciji 95 svjetskih gradova. Profesorica Ana Alebić-Juretić istaknut će kako je u zimskim tjednima zrak u našim krajevima lošiji, što nije novost.
- To vam je ona priča o zagrijavanju stambenih prostora. Čim naložite, emitira se više sitnih čestica. Dobar je primjer Sarajevo: dok nije sezone loženja, nisu oni ništa strašno zagađeniji u odnosu na, recimo, Rijeku. No, kad počnu ložiti, i još lože sve i svašta, nastaje problem. Teško je riješiti taj problem. Izgaranjem fosilnih goriva uvijek ćete imati nekakve čestice. Sarajevo je plinificirano još prije rata, ali taj grad je u kotlini, a na obroncima su sve privatne kuće i one emitiraju svašta. Rijeka ima sreće što nema hladne zime - navodi ova znanstvenica. Što se tiče studija o bolestima, poput Alzheimera, ona kaže kako je teško dokazati izravnu vezu, ali sumnja svakako postoji.

Grad Slavonski Brod Danima u "ljubičastom" Rafinerija ne radi, ali Brođani opet udišu najlošiji zrak

- Navodno je problem s aluminijem, a zemlje na silikatnom tlu imaju veće količine aluminija. I to je moguće, jer Velika Britanija i Skandinavija imaju veći broj oboljelih od Alzheimera. No, mi imamo sreću što smo kraško područje - navodi. Njezina Rijeka najzagađenija je bila, dodaje, 80-ih godina, zbog tadašnje jake industrije. Ona je tada radila studiju o indirektnom utjecaju zagađenja na prijevremene porode. Polazište joj je bilo kako će onečišćenje zraka, opet zbog onog iritativnog efekta, izazvati iritaciju dišnih puteva, pa može doći do razvoja bolesti i prijevremenog poroda.

- U doba najvećeg zagađenja, nisam dobila konačni rezultat. Zbog čega? Bilo je potrebno 95 posto vjerojatnosti da je to tako, a ja sam imala 94,5 posto. Kad promislim, mislim da je taj granični rezultat zapravo realan. Jer, tamo gdje je to potvrđeno i dokazano, koncentracije su sumpornog dioksida bile tri puta veće, a čestice čak pet puta veće - iznosi dr.sc. Alebić-Juretić. Nemamo više industrije, nastavlja, kao nekada, pa zrak danas nije toliko zagađen. Beč, pak, nije zatvorio svoju industriju, ali je poboljšao svoju kvalitetu zraka.

- Nesretna je okolnost što smo granicu mirisa preuzeli kao graničnu vrijednost, što nemaju drugi, pa čim negdje zasmrdi kanalizacija, imamo drugu kategoriju zraka. To smo si sami zakomplicirali život - stava je ona. Mišljenja je i kako bi se pitanjem okoliša trebale intenzivnije baviti lokalne mreže, kao što je to u drugim europskim zemljama, "umjesto da se sve centralizira na državnu razinu". "Lokalci" u Osijeku ili Rijeci, zaključuje ona, najbolje znaju što im se na terenu događa. A za upravljanje radom državne mreže, prema Zakonu o zaštiti zraka, zadužen je Državni hidrometeorološki zavod. U godišnjim izvještajima daje se analiza mjernih podataka, kvaliteta zraka prikazana je prema onečišćujućim tvarima. Ako je zrak ocijenjen prvom kategorijom, onda je čist ili neznatno onečišćen, a ako je u drugoj, znači da je su onečišćujuće tvari premašile granične vrijednosti, ciljne vrijednosti ili ciljne vrijednosti za ozon.

- Uglavnom udišemo dobar zrak, iako postoje i prekoračenja - započinje Jadranka Škevin-Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a.

Ne mjere se, naglašava, sve onečišćujuće tvari na svim postajama u državnoj mreži. Što se mjeri na pojedinoj postaji, definirano je Programom mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži.

- Važno je podcrtati da nisu na svim postajama prekoračene sve granice i da nije na svim postajama zrak druge kategorije po svim onečišćujućim tvarima, nego je na pojedinim postajama po određenim onečišćujućim tvarima zrak pao u drugu kategoriju. Primjerice, za sumporov dioksid je prva kategorija na svim mjernim postajama, a za dušikov dioksid je na 13 postaja prve, a na jednoj postaji druge kategorija. Nadalje, primjerice, ugljični monoksid je prve kategorije na deset postaja, druge kategorije opet na jednoj postaji i tako dalje. Prema tome, nije to baš tako loša kvaliteta zraka. No, postoje i prekoračenja oko kojih se građani uznemire - prikazuje načelnica Škevin-Sović. U tom slučaju, djelatnici DHMZ-a koji održavaju mrežu odmah provjeravaju je li se nešto dogodilo s uređajem ili je to stvarna epizoda. Obavijesti građanima su u nadležnosti općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, pa oni informiraju javnost o prekoračenjima u slučaju zagađenja zraka.

NEIZDRŽIVO U Sarajevu “zrak se vidi”, a u Zagrebu je onečišćenje “umjereno” na tri lokacije

I laici će, pak, zaključiti da ćemo udisati čišći zrak ako se maknemo iz središta grada. No, stručnjaci upozoravaju kako ne postoji apsolutno čist zrak.

- Zrak je, jednostavno, manje ili više onečišćen. Može biti onečišćen i do razina na kojima to može imati štetan utjecaj na zdravlje, ali ne postoje mjesta gdje se može udisati samo čist zrak - poručuje ona. Što su uzroci tome da naši gradovi budu obojeni "narančastom", pa i "crvenom" bojom po kvaliteti zraka?

- Osim prirodnih izvora, tu su i antropogeni: industrija, kućna ložišta, promet, dakle ispuh motora, abrazija guma i cesta... - nabraja naša sugovornica. Podosta je i toga što bi svatko od nas mogao učiniti da pomogne zraku, a time i samom sebi.

- Trebali bismo se prebaciti na čišće izvore energije, pa na niskougljičnu opskrbu električnom energijom, dakle sve ono što se u nekim vizijama i planovima može pročitati. Ali na našoj maloj razini, možemo se manje voziti automobilima, više koristiti javni promet i bicikle, dodati si krovne panele za grijanje na privatnim kućama, prijeći na plin s lož-ulja... - navodi.

Na primjeru Zagreba, dodaje, vidimo značajan trend pada onečišćenja lebdećim česticama između 2003. i 2010. godine, nakon čega se taj nagli trend usporava, ali još je uvijek silazan. Kod dušikova dioksida je, pak, trend smanjivanja slab, no ovisi to i o poziciji mjerne postaje, pa je zrak onečišćeniji uz veće prometnice.

- Posljednjih godina je kvaliteta goriva veća, ali gustoća prometa raste pa se to kompenzira - govori. Zrak u Zagrebu u utorak i po domaćim izvorima nije bio za pohvalu. Satni izvorni podaci na postaji Zagreb-3 pokazali su da je kvaliteta zraka vrlo loša, a na ostalima loša, kako je to moglo vidjeti na mrežnim stranicama http://iszz.azo.hr/iskzl/podatak.htm, koje su pod Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.

- Zimi Zagreb, naprosto, izgleda tako: ne samo zbog grijanja i prometa, pogotovo u dane bez vjetra i uz maglu. Ljeti je malo bolje, barem što se čestica tiče - komentira Jadranka Škevin-Sović. Zanimljivo je, pak, kako je ocjena loše, za čestice promjera 2,5 µm, toga dana stajala i uz Park prirode Kopački rit. One su lagane, dolaze iz većih daljina, te ne prikazuju lokalni utjecaj U NZJZ "Dr. Andrija Štampar" kažu kako su u Hrvatskoj problem lebdeće čestice i prizemni ozon.

Za onečišćenje zraka najviše je kriv cestovni promet Zabrinjavajuće Lebdeće čestice izazvale brojne prerane smrti u Europi, evo što ih uzrokuje

- Prema izvještaju Europske agencije za okoliš o stanju kvalitete zraka u Europi za 2020. godinu, stanovništvo južne i srednjoistočne Europe izloženo je visokim koncentracijama lebdećih čestica kako u zatvorenom, tako i u otvorenom prostoru. Za razliku od lebdećih čestica, visokim koncentracijama prizemnog ozona izloženo je stanovništvo gotovo cijele Europe. Što se pak tiče koncentracija dušikovog dioksida, među zemljama smo koje su najmanje zagađene - analizira nam dipl.ing.el. Marko Marić, voditelj Laboratorija za zrak, buku i ostale mikroklimatske uvjete. Navode i kako su zbog "lockdowna"u travnju značajno opale koncentracije dušikovog dioksida. Primjerice, u Zagrebu na mjernoj postaji Mirogojska cesta u prvih tjedan dana od zatvaranja koncentracija dušikova dioksida opala je za čak 70 posto. Što se, pak tiče povezanosti zagađenja zraka i obolijevanja od koronavirusa, u zavodu su oprezni.

- Još uvijek ta povezanost nije jasna te su potrebna daljnja epidemiološka istraživanja u tom smjeru - zaključuje Marić.

Ouverture de la 57ème édition du Festival de la Télévision de Monte-Carlo
SKLADAN BRAK
Ljubavna priča slavnog glumca i srpske liječnice: 'Nisam imala pojma tko je on'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • McDonaldTrump:

    Pa bas disete dobar zrak kroz pseudo-Covid maske proizvedene u Kinseskim i Indijskim podrumima punima stakora i zohara.