Plenkovićeva Vlada doživjela je da svoj prvi proračun pripremi u eurima, no svejedno mi ćemo prve brojke predstaviti u kunama jer će 2023. godine rashodi hrvatske države prvi put premašiti brojku od 200 milijardi kuna, i to za 900 milijuna kuna. Istodobno, ukupni bi prihodi trebali biti 187,3 milijarde kuna, i jedni i drugi 8,8 i 9 posto veći od rebalansiranog proračuna za ovu godinu, koji je nedavno prošao u Saboru. Koliko smo otišli naprijed s javnom potrošnjom, može se vidjeti podsjećanjem na proračun iz 2013. godine koji je težio samo 125 milijardi kuna!
Skok od 60 posto u 10 godina
U deset godina državni je proračun narastao 60 posto ili 75 milijardi kuna, za što određene zasluge ima i euro. Važnu stavku u proračunu za iduću godinu, tešku pet milijardi eura ili blizu 38 milijardi kuna, čini priljev sredstava iz europskih fondova. U odnosu na ovu godinu financijske pomoći iz EU trebale bi narasti za trećinu, a koliko ćemo novca iduće godine u stvarnosti i iskoristiti, znat ćemo u ovo vrijeme iduće godine, kad se budu zbrajali svi plusevi i minusi 2023. godine.
Za veći dio Europe mogla bi to biti godina recesije, za Hrvatsku se očekuje lagani rast, od 0,7 do 1 posto, koji će se dobrim dijelom ostvariti zahvaljujući investicijama koje se financiraju sredstvima iz pandemijskog paketa Europske unije. Hrvatska, inače, uvodi euro u trenutku kad je naše gospodarstvo dostiglo 70 posto prosječne razvijenosti EU.
Vlada se nada da ćemo iduće godine imati upola nižu inflaciju nego ove godine pa je u skladu s time i planirala da će porezni prihodi rasti samo 4,8 posto. Od PDV-a u proračun bi ipak trebalo sjesti 6 posto više nego ove prilično izdašne godine, dok bi se naplata doprinosa trebala povećati osam posto. Po tome, državni planeri očekuju solidan rast plaća u 2023. godini, i to ne samo u javnom nego i u privatnom sektoru, uz povećanje zaposlenosti od pola postotnog poena, odnosno oko 9 tisuća u odnosu na ovogodišnje brojke.
– Vlada želi omogućiti sigurnost građana, uz nastavak rasta plaća i mirovina – poručio je premijer Andrej Plenković.
Deficit bi iduće godine trebao iznositi 2,3 posto BDP-a, odnosno 1,8 milijardi eura, što je znatno ispod preporučenih 3 posto prema kriterijima iz Maastrichta. Plan je da država iduće godine poveća rashode za 16 milijardi kuna, odnosno 2,1 milijardu eura, i to, kako kaže Ministarstvo financija, zbog većih plaća, za što će ići dodatnih 456,7 milijuna eura, za 512 milijuna eura podebljava se budžet za mirovine, socijalne naknade rastu za 25,6 milijuna eura, 72,2 milijuna otići će na prehranu učenika u osnovnim školama, 13,9 milijuna eura državu će stajati subvencije stambenih kredita, 40,4 milijuna eura rodiljske potpore, 14,6 milijuna eura za dječje vrtiće, dok će dodatnih 74,8 milijuna eura biti usmjereno prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Teško da će to biti jedini izvanredni trošak središnjeg proračuna usmjeren u zdravstvo ima li se na umu da država svake godine sanira dugove zdravstva. Oko 270 milijuna eura trebalo bi otići na obnovu od potresa.
Manje za zapošljavanje
Vlada je ovoga puta bila darežljiva prema predsjedniku države te mu je povećala proračun za 21 posto, na 6,6 milijuna eura, dok je premijerov ured u plusu oko 13 posto. Budžet Ministarstva obrane povećava se oko dva posto, resor gospodarstva trebao bi dobiti oko 8 posto više, MUP je u plusu oko 15 posto, dok se budžet Zavoda za zapošljavanje smanjuje za 27 posto. Proračunom se za jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti osigurava 86,9 milijuna eura.
Najgori detalj koji koji uvodi ova vlada jest dodatan porez na ekstraprofit kojima će se kažnjavati najuspješnije tvrtke. Ako se netko prebrzo širi ili previše zarađuje, odmah po prstima, nema se što uspješno poslovati. Takvi nisu poželjni u Hrvatskoj... Još jedan dokaz da se nikada nećemo maknuti s dna EU-a, da radimo potpuno suprotno od npr. jedne Irske, te da se ne možemo nadati da će u budućnosti biti bolje. Ovo je jedan od najvećih dokaza uravnilovke, gdje sve treba ukalupiti i gdje se nitko ne smije isticati, naročito ne nekom uspješnošću...