Nakon peripetija s kvorumom i oštrih poruka koje su prema starijem koalicijskom partneru prije desetak dana upućene iz Domovinskog pokreta, prošloga je tjedna konačno zasjedalo Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Zaključci koje je Povjerenstvo donijelo u vidu preporuka za Vladu službeno nisu objavljeni, a iz suzdržanih izjava njegova predsjednika Ivana Penave činilo se da DP-ov pritisak nije u znatnijoj mjeri urodio plodom. U međuvremenu smo, međutim, dobili na uvid te zaključke, a iz njih je vidljivo da je među partnerima dogovoren kompromisni tekst, koji u načelu podupire sve DP-ove zahtjeve vezane za žrtve poraća, no "kratkih rukava" ne ostavlja ni HDZ.
U tekstu se, naime, uvodno govori o sustavnoj, masovnoj i ideološki motiviranoj represiji totalitarnoga komunističkog režima, uključujući i masovne zločine i izvansudska pogubljenja od jeseni 1944., i to s ciljem učvršćivanja komunističke vlasti po uzoru na Sovjetski Savez. S obzirom na to da je riječ o jednoj od najdubljih trauma suvremene hrvatske povijesti, Vladi se sugerira unapređivanje pravnog i institucionalnog okvira za istraživanje, a kao jedan od mogućih modela spominje se osnivanje posebne javne ustanove, što je Penava javno tražio od HDZ-a.
Napominje se, međutim, kako to mora teći "bez preuzimanja, dupliciranja ili zadiranja u zakonom propisane poslove postojećih tijela". Pa se ističu dugogodišnje aktivnosti znanstvenih ustanova poput Instituta za povijest, ali i Ministarstva branitelja na čelu s HDZ-ovim Tomom Medvedom koje, podsjeća se u tekstu, već prikuplja i obrađuje podatke, vodi službene evidencije, istražuje i evidentira grobišta, provodi ekshumacije i postupke identifikacije žrtava, organizira dostojan ukop te uređuje i obilježava mjesta stradanja. Tvrdi se, ipak, kako i dalje postoje znatne praznine u utvrđivanju broja i identiteta žrtava te okolnosti stradanja i mjesta ukopa pa Povjerenstvo upućuje na jačanje međuresorne i znanstveno-operativne suradnje. Naglašava pritom kako se "znanstvena istraživanja trebaju nastaviti u znanstvenim ustanovama, a operativni poslovi u okviru zakonskih nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja". To bi ministarstvo, po predloženom, trebalo iznjedriti i prijedlog koji će utvrditi zadaće, način financiranja i upravljanja te odnos prema postojećim tijelima nove ustanove.
Među zaključcima je i onaj o uspostavi memorijalnog prostora od nacionalnog značenja posvećenog žrtvama zločina komunističkog režima. Napominje se kako su brojne žrtve, posebno žrtve Križnoga puta, pogubljene daleko od mjesta prebivališta, a njihove obitelji nikad nisu doznale mjesto stradanja i ukopa pa se, uz očuvanje autentičnih mjesta stradanja, sugerira i uspostava spomen-parka ili spomen-područja s dokumentacijsko-izložbenim prostorom, u okviru kojega se može razmotriti i uređenje mjesta za dostojan ukop neidentificiranih posmrtnih ostataka "ako se, nakon provedenih stručnih, forenzičkih i pravnih postupaka, utvrdi da njihov dostojan ukop na mjestu pronalaska nije moguć te da je ukop u memorijalnom prostoru najprimjerenije rješenje".
Jedan od zaključaka Vladi sugerira da s hrvatskim eurozastupnicima ispita mogućnost donošenja rezolucije Europskog parlamenta koja bi se odnosila na žrtve poratnoga komunističkog razdoblja u Hrvatskoj, čime bi se, smatra Povjerenstvo, pridonijelo suočavanju s prošlošću utemeljenom na činjenicama te procesu društvenog pomirenja u Hrvatskoj. Vladi se sugerira i suradnja sa Slovenijom na istraživanju masovne grobnice u Teznom, pri čemu se među dosadašnjim aktivnostima na tom tragu spominje i Penavin susret sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, koji je u kolovozu izazvao dosta nezadovoljstva u HDZ-u, jer nije bio unaprijed dogovoren među partnerima. Pomalo neočekivano, među zaključcima se našla i sugestija da se sredstva za iskapanja u Teznom osiguraju u državnom proračunu za iduću godinu, upravo kako je tražio Penava. Pritom je isticao da bi svaka odgoda značila odustajanje od projekta u ovom mandatu, budući da su 2028. na rasporedu parlamentarni izbori. Iako Povjerenstvo nema ovlasti bilo što naložiti Vladi, s obzirom na to da je u njemu dominantna HDZ-ova većina, nameće se zaključak kako je proračunski novac za ovu svrhu već dogovoren među partnerima, a u kojem iznosu, trebao bi uskoro pokazati prijedlog državnog proračuna za iduću godinu.
FOTO Prošlo je mjesec dana od početka radova: Pogledajte kako napreduje preobrazba centra Zagreba
Otvori KEKS Pay
Ima puno ljudi što traže jame, svjedoke..drzava tu ne rado pomaže. Svi znamo gdje su bili preci većine političara