Tijekom ožujka i prva tri dana travnja broj nezaposlenih registriranih na burzi rada smanjio se za gotovo devet tisuća, a po zapošljavanju prednjačili su turizam, trgovina i industrija. Za razliku od siječnja i veljače, kada je potražnja za novim radnicima bila mala, u ožujku se dogodio prvi veliki val sezonskog zapošljavanja. Trenutačno je 22 tisuće slobodnih radnih mjesta, a prema podacima Zavoda za zapošljavanje iz veljače, svako sedmo nepopunjeno radno mjesto, njih više od 3300, nalazilo se u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi. Prodavač, konobar, čistač, kuhar i medicinska sestra pet su najtraženijih zanimanja na državnoj burzi rada, dok su u privatnim oglasnicima uz isti poredak za prva tri mjesta, na četvrtom mjestu skladištari, a na petom knjigovođe.
Zanimljiviju promjenu izdvojio je Ekonomski institut Zagreb, a ona glasi da se u ožujku, slično kao i u veljači, značajnije povećao udio oglasa u kojima se tražila visoka kvalifikacija (s 19,2 na 24,2 posto), dok se istovremeno udio oglasa u kojima su se tražile niska i srednja kvalifikacija smanjio s 80,8 na 75,8 posto. Strani radnici uglavnom se ne traže u domaćim oglasima, već se zapošljavaju drugim kanalima pa je to vjerojatno najveći razlog što se smanjuje broj oglasa za radnike s nižim kvalifikacijama. Stranci pokrivaju većinu slabije plaćenih poslova. Poslodavci su nedavno poručili da će Hrvatska morati uvesti dodatnih dvjesto tisuća stranih radnika kako bi zadržala postojeću stopu gospodarskog rasta i aktivnosti. Ekonomski institut ističe da je u godinu dana broj oglasa neznatno porastao u istočnoj Hrvatskoj, u središnjoj Hrvatskoj povećanje je bilo 3,1 posto, dok je na Jadranu broj oglasa pao 8,3 posto. Najveći doprinos rastu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj dogodio se u oglasima u kojima su se tražili prodavači, učitelji, profesori i referenti.
Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta, ističe da kod VSS-a odskače potražnja za profesorima i učiteljima. Dijelom to može biti posljedica fluktuacija u obrazovnom sustavu, ali i novog zapošljavanja jer se iz podataka HZMO-a jasno vidi da je sektor obrazovanja povećao broj zaposlenih u prva dva mjeseca ove godine za 1345 osoba. U zdravstvu i socijalnoj skrbi također je 487 zaposlenih više nego u prosincu prošle godine. S druge strane, prerađivačka industrija imala je petstotinjak radnika manje. Fluktuacija je takva da se u siječnju i veljači na burzu rada prijavilo oko 21 tisuću radnika koji su ostali bez posla, a zbog zaposlenja se odjavilo oko 16 tisuća radnika. Pojačanu naknadu za nezaposlene prima oko 25 tisuća radnika.
Hrvatska je, prema Eurostatu, na kraju veljače imala stopu nezaposlenosti od 4,6 posto, što je osjetno manje od prosječne nezaposlenosti u europodručju, koja je bila 6,1 posto. – Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj ciklička je pojava jer mi, za razliku od EU, imamo visoke stope ekonomskog rasta od 2021. godine, ali i značajan rast plaća, što je vratilo neke ljude na tržištu rada. Rast plaća bio je impresivan i pogurao je osobnu potrošnju koja ima velik utjecaj na hrvatski BDP – tumači Marina Tkalec.
Ne bude li većih potresa, ove bi se godine zaposlenost u Hrvatskoj trebala povećati 2,5 posto, što bi donijelo dodatnih 42 tisuće radnih mjesta na postojeću zaposlenost. – U dobroj smo fazi, ali nitko živ ne zna što će se dalje događati. Američki predsjednik Trump s carinama je spustio bombu, njezini učinci tek će se vidjeti. Ako Njemačka i Italija odu u recesiju, to nas može puno koštati, posebno u turizmu – poručuje Tkalec.
Otvori KEKS Pay
Kada netko završi: FER, fiziku, matematiku, strojarstvo... jedva čeka da ode u školu raditi za 1450 e.