Profil izraelskih diplomata: Palestinci bi linčovali Isusa
Na Facebook-stranici koja je povezana sa službenom stranicom izraelskog veleposlanstva u Irskoj pojavio se kontroverzni status.
Komentari 7
po natalitetu muslimani i islamisti preuzimaju svijet,em što su agresivni ,te žele svoja uvjerenja nametnuti drugima i pod prijetnjom (terorizma)
kaz zidovi pricaju o moralu onda mi se cini da je dosao sudnji dan. palestinci bi lincovali isusa? a, ko ga je izdao ? nisu li to bili zidovi? zidovi su se naselili u tudju zemlju i samo se mogugu zahvaliti drugom svjetskom ratu sto su dobili drzavu. nikad u Palestini nece biti mira dok i jedan zidov tu zivi. ovo misle svi evropski gradjani i politicari ,ali se nitko ne usudi reci istinu.
nevjerovatna ilustracija.......
o isusu pise u izvorima iz onog vremena....od flaviusa i da ne nabrajam ima ih 20 ak(ne izvora - isusa) znamje oslobadja....
kao što su albanci srbe nadmudrili natalitetom, tako će i arapi izraelce. stavr je gotovoa, 40% izraala čine arapi. osamostaljenjem palestine, ta nova zemlja će imati i prihode nezavisne od izraelaca, koji ih sad uzimaju, vrte kroz svoje banke, pa im ga ispuštaju malo pomalo, usput masno zarađuju. isto tako palestinci čine ogromnu radnu snagu u izraelu. imajući u vidu pritisak na režime u zaljevu, palestina će imati milijarde na raspolaganju za razvoj. a to uznači.
Cudno vec 2 3 dana nista o Iranu??
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Prema Izraelu, on uvijek traži mir, a Palestinci su ti koji odbijaju mir. No, iz usta Davida Ben Guriona, utemeljitelja Izraela i prvog njegovog premijera, mogli smo čuti: “Mi ne tražimo dogovor sa (palestinskim) Arapima kako bismo osigurali mir. Naravno, za nas je mir esencijalna stvar. Nemoguće je izgraditi zemlju u stanju konstantnog ratovanja. No, za nas je mir sredstvo, a ne cilj. Cilj je maksimalno ispunjenje cionizma. Samo zbog toga je nama potreban mir, i samo zbog toga je nama potreban dogovor.” (Shabtai Teveth, str. 168)