Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 207
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
LEPANTSKA BITKA
Povratak na članak

Prije 450 godina vodila se bitka hoće li svijetom vladati Krist ili Muhamed

Ta pomorska ratna epopeja dogodila se u vrijeme rata Venecije i Turske za bogati i strateški ključan sredozemni otok Cipar, smješten ispred maloazijskih obala na drevnom koridoru kao vezivna točka zapadnog svijeta s Levantom taj je otok i danas predmet grčko-turskih sporova, osobito nakon turske invazije 1974. Venecija, osjećajući se nemoćnom očuvati sa svih strana zaokruženi ciparski posjed zato što su Turci osvojili sve okolno kopno, krajeve Male Azije, Palestinu, Egipat i Libiju, žurno je zahtijevala preko pape Pija V. stvaranje vojnog saveza protiv Turaka koji bi okupio više kršćanskih država

Komentari 81

Avatar patkovic
patkovic
18:07 06.01.2023.

i krist i muhamed sa svojim obmanama tamo i pripadaju - u srednji vijek

VL
Avatar prodao sam  ukrajnu
prodao sam ukrajnu
15:28 06.01.2023.

Bilo bi dobro da se malo piše o papininoj pomorskoj floti koja bila aktivna 700 godina , sve do 1 . Bilo bi lepo da se kaže koliko j brodova iz papine flote učestvovalo pre 450 godina ... Papa PioVe 450 godina ... Papa PioV organizovao krstaški pohod protiv Turaka 1571. Iz tog pohoda vratilo se oko 200 brodova . Papu PivoV je nasledio papa Grgur XIII 1572.

VL
KN
Knindza
20:43 06.01.2023.

Taloci, sekretar bečkog arhiva i istoričar, zapisao je u svom dnevniku: -I tako smo mi ( Vatikan i Bečki dvor ) 1836. godine počeli da stvaramo hrvatski narod. Hajnrih Benhaus, glavni kartograf Austrijskog carstva, objavio je 1846. godine etnografsku kartu Austrijskog carstva sa podacima da je na pro­storu današnje Hrvatske živelo dva miliona šeststo četrdeset tri hiljade (2,643.000) Srba i osamsto trideset šest hiljada (836.000) Hrvata. Godinu dana kasnije, Benhaus je objavio etnografsku kartu bal­kanskog dela Osmanskog carstva, koja svedoči da je na prostoru današnje Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine živelo 99% Srba, dok su onaj preostali jedan procenat činili “pripadnici ostalih narodnosti, nacionalnih manjina i etničkih grupa”, bez ijednog Hrvata jer su oni, kako su pokazali izloženi primeri, na tome prostranstvu bili “nepoznata vrsta”. Sve što se u narednom veku dešavalo sa Srbima zatečenim u rimokatoličkom okruženju, utemeljeno je na genocidnoj odluci svehrvatskog rimokatoličkog kongresa koji je septembra 1900. godine propisao kao obavezu da do kraja 20. veka sve što je u Hr­vatskoj mora biti hrvatsko, a sve što je hrvatsko mora biti rim­o­katoličko.

VL
Avatar JustForYou
JustForYou
13:09 06.01.2023.

Interesantno je da kad se uvijek pise o turskoj (i Srbiji) uvijek zaboravi ili se prave mutavi da je 80% danasnje Hrvatske bilo 350 godina pod turcima a Hercegovina 500, vidis da su tamo, kontajuci i imotski i slicno crnjiji nego ovi imigranti sto dolaze sa bliskog istoka. Na podrucju današnje Hrvatske bilo je 250 džamija, samo u Osijeku i Pozegi je bilo 20 džamija. U 17. stoljecu Slavonija je bila islamska zemlja krcata džamijama? Požega, Osijek, Valpovo, Ilok itd. bili su islamski gradovi, skoro 50% Slavonaca bijahu muslimani. Lika i Krbava bile su vecinski islamske, te Dalmacija sve do Klisa. 20 km od Splita, a Turci su jednom zauzeli i selo Kamen 3 km od Splita. 1571. poharali su otok Hvar. Imotski, Drniš, Vrgorac itd. nekad su bili islamski gradovi. U Iloku je sacuvano turbe, a u Drnišu crkva arhitektonski izgleda kao džamija. Samo je nadodan križ. Petrinja, razvijena iz utvrdjene palanke nazvane Yeni Hissar (Nova Tvrdava). Dao je podici Hasan-paša Predojevic. Druga je stvar sto su "hrvati" u 17. stoljecu pobili i protjerali sve slavonske, baranjske, srijemske, backe, licke i dalmatinske muslimane, sravnivši svaku džamiju i zamevši skoro svaki trag da su ikad postojali.

VL
« 1 2 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.