Zamislite da je sada 2048. godina i da ste vikend odlučili provesti u jednoj od velikih europskih prijestolnica, bilo da je to Pariz bilo London, Berlin ili Beč. Kamo god dođete, muk, tišina, pustoš, očajne skupine građana tumaraju u sjeni nekad slavnih građevina. Napuštena su i danas popularna odmarališta jer je viša razina mora učinila svoje.
Ruralna područja otkrivaju donekle drukčiju sliku i na njima se nižu blistave tehnološki sofisticirane kuće osmišljene da bi zaštitile ukućane od pustoši klimatskih promjena i trajnih pandemija. Ovakva slika budućeg života za tridesetak godina opisana je u jednom od četiri scenarija ne tako daleke budućnosti do kojega su došli istraživači s 13 poznatih europskih sveučilišta, okupljeni oko projekta Europske komisije IMAJINE, koji je sastavni dio programa Horizon 2020.
Scenariji za 2048. godinu objavljeni ovih dana naišli su na velik odjek, a britansko-irski istraživački dvojac Matthew Finch i Marie Mahon ističu da su osmišljeni s namjerom da “testiraju naš osjećaj onoga što je važno kada se svijet promijeni. Oni pružaju pozornicu na kojoj se mogu izvesti novi načini razmišljanja kada je riječ o političkim idejama. Pomažu nam u osmišljavanju politika koje su široko prihvaćene i koje se mogu prilagoditi lokalnim potrebama”.
– Ta se zamišljena budućnost možda nikada neće dogoditi, ali može nas spriječiti da ne tapkamo u mjestu i pripremiti na sve šokove u kojima će se svijet neizbježno susresti – navode Marie Mahon i Matthew Finch uvjereni da je pandemija korone i naš odgovor na nju već preoblikovao društva, a razgovor o nejednakostima učinila još hitnijim. Neki od scenarija predstavljaju golem kulturološki slom diljem Europe koja se ne može složiti oko osnovnih vrijednosti.
Scenarij 1. 3D printer i “Tvrđava Europa”
U prvom scenariju napredne tehnologije 3D printera i proizvodnje dovode do visokog prosperiteta u cijeloj Europi. Automatizirano poslovanje proizvodi i distribuira robu na lokalnoj razini, gospodarstvo se razvilo u kružno gospodarstvo. Zbog povećanog blagostanja, EU je narastao te uključuje Tursku, Ukrajinu i Bjelorusiju, što ponekad dovodi do novih tenzija na vanjskim granicama. Nakon Putinove ere Rusija je znatno oslabjela. U tom scenariju prvi musliman, i to Šveđanin somalskog podrijetla, bit će izabran za predsjednika Europske komisije 2035. godine. Iako je EU zbog migracija sve više i više kulturno raznolik, svejedno postaje izoliraniji i protekcionistički. Klimatske izbjeglice redovito se zaustavljaju na granicama jer visoka razina automatizacije znači da su zemlje manje ovisne o niskokvalificiranim radnicima. Pozivi na veću političku slobodu sve su glasniji. Ljudi u ovakvoj Europi osjećaju snažnu odanost obitelji nastojeći osigurati da im djeca krenu putem prestiža i prosperiteta u širem europskom društvu.
Scenarij 2: Život na selu i uz klimatske promjene
Drugi scenarij podrazumijeva pustošenje velikih gradova u kojima se uglavnom zadržavaju siromašne skupine građana i doseljenici. Do 2048. urbana područja su getoizirana mjesta u kojima skučeno žive radnici čiji životni uvjeti najviše podsjećaju na današnju svakodnevicu migranata u Singapuru ili socijalnih četvrti u Melbourneu. Daljnje pandemije i klimatske promjene raselili su mnoge ljude iz gradova i obalnih područja, a život na selu postaje sve popularniji. Borba protiv klimatskih promjena globalni je prioritet i tehnologija čiste proizvodnje sljedeće generacije brzo se širi. Ovdje se nejednakost temelji na tome tko ima sredstva da se zaštiti od klimatskih promjena. EU mora platiti visoke “reparacije za klimu” zemljama na globalnom jugu zbog povijesne nejednakosti u emisijama CO2. Te 2048. više neće biti kapitalizma, već će fokus biti na malim zajednicama te na umjetnosti i kulturi, što se sve više diktira iz Azije. To ne znači da je život u 2048. godini uvijek mračan. Svijet se priprema za 39. Ljetne olimpijske igre koje će se održati u Kuala Lumpuru u Maleziji, s tim što će osim sportaša OI pohoditi književnici, filozofi, ali i heroji nominirani iz cijelog svijeta za napore u borbi protiv klimatske krize. Europljani, Amerikanci i Australci nadaju se osvajanju medalja, ali 2048. godine, kao i u većini drugih, zemlja koja se očekuje da dominira jest Kina, svjetski lider u borbi za preživljavanje klimatskih promjena.
Scenarij 3: Digitalna nejednakost i internetsko državljanstvo
U trećem je scenariju velika nejednakost između onih koji imaju pristup naprednoj tehnologiji i onih koji su iz nje isključeni. Državljanstvo je postalo digitalni koncept: ljudi mogu živjeti u Australiji a da nikada nisu kročili na europsko tlo i još uvijek su “mrežni” europski građani. Moguće je privremeno posuditi svoja prava drugima, na primjer u pogledu zdravstvene zaštite, ili čak međusobno razmjenjivati prava. Većina se ekonomskih aktivnosti odvija na mreži, telekomunikacije su norma, a ne iznimka. Vjerojatnije je da ćete raditi s ljudima iz Kine, Meksika ili Sjedinjenih Država nego s ljudima iz vlastite zemlje. Nejednakost se definira prema tome tko smije raditi i okupljati se u virtualnom prostoru, a tko ne. Oni koji imaju i nemaju u budućnosti nisu definirani mjestom koje se danas naziva domom, već virtualnim prostorom na kojemu smiju raditi, igrati se i okupljati se. Napredna tehnologija privilegiranima omogućuje istraživanje, uživanje i zaradu od tih digitalnih okruženja, dok su oni manje sretni zaključani.
Scenarij 4: Lažne vijesti i podijeljena Europa
U posljednjem je scenariju Europa podijeljena na nekoliko tabora, a lažne vijesti nagrizle su povjerenje u znanost i politiku. U nekim zemljama ljudi glasaju za političare koji zagovaraju teorije zavjere. Teško je dogovoriti se o pouzdanim izvorima. Iako se neke regije odražavaju na “tradicionalne” i vjerske vrijednosti, na drugim se mjestima slave brakovi do pet osoba. Jedni štite rijeke i planine, dok u nekim regijama digitalni sustavi poput Siri glasovnog asistenta imaju svoja osobna prava pa se na zlostavljanje Sirija gleda kao na maltretiranje kućnog ljubimca. Opća solidarnost između područja naglo je pala. Posjetitelji iz SAD-a, Kine ili Indije ocijenili bi EU 2048. godine prilično zaostalim. Neke zajednice imaju napredni pojam prava životinja koja poštuje osjećaje neljudskog stvorenja i tretira ih kao jednake, dok su se drugi vratili tradicionalnoj konzervativnoj baštini. Ta je fragmentacija pokrenula sve češće i ogorčene kulture ratove, sa sporovima oko pitanja poput roda i kulturni identitet. – Scenariji koje smo stvorili testiraju naš osjećaj onoga što je važno kada se svijet promijeni. Oni pružaju pozornicu na kojoj se mogu izvesti novi načini razmišljanja kada je riječ o političkim idejama. Pomažu nam u osmišljavanju politika koje su široko prihvaćene i koje se mogu prilagoditi lokalnim potrebama – kažu istraživači koji kroz project Imajine dokazuju da se nejednakosti u EU povećavaju, suprotno proklamiranoj politici Europske unije o stvaranju teritorijalne kohezije.
Neće ti gradovi biti napušteni.To će biti muslimanski graadovi, a starosjedioci će emigrirati u sela i šume ili druge destinacije.