Bitcoin, najveća svjetska kriptovaluta, pala je na 75.709,88 dolara u subotu, bilo je to po prvi puta nakon travnja 2025. da je bitcoin pao ispod 80.000 dolara. To je ujedno značilo i gubitak od 30 posto u odnosu na njegovu najveću vrijednost. Izravan razlog jednostavan je – nema potražnje kao niti likvidnosti. I to znači da tržište najveće kriptovalute više ne može privući svježi kapital.
Prema analitičarima koje citiraju zapadni poslovni portali, rani ulagači u bitcoin dugo su zadržavali nerealiziranu dobit koja se stvarala na valu kupovine od strane fondova poglavito onog najvećeg, Strategyja Michaela Saylora. Taj je priljev novca održavao bitcoin na vrijednosti blizu 100.000 dolara gdje je paralelno bilo moguće ranim ulagačima prodavati najveću kriptovalutu. No sada je potražnja stala i vrijednost se ruši pri čemu je nemoguće predvidjeti gdje će se zaustaviti. Niti opće okolnosti kao što je slabiji dolar te nagli skok zlata nisu imale utjecaja na potražnju za bitcoinom što upućuje na to da se na njega više ne gleda kao na vrijednost kojom se kompenziraju kretanja na drugim tržištima.
Isto tako, bučno najavljivana nova regulacija Donalda Trumpa kojom bi se uspostavio zakonski okvir da se bitcoin do kraja prihvati kao legitimna imovina kasni što je dodatno poljuljalo povjerenje ulagača. Niti Trumpova nominacija inače kriptu sklonom Kevinu Warshu za novog guvernera Feda također nije pomogla. Izgleda da je razlog što se čini kako Warsh neće odmah snižavati kamate a kada su one više, ulagači su skloniji povlačiti novac s riskantnijih ulaganja kakvo je bitcoin. A nije za sada jasno kako će postupati Warsh, popuštati Trumpu ili ostati pri politici kojom se višim kamatama obuzdava inflacija.
Vijest o njegovom imenovanju također je ojačala dolar. Tako ispada da su u pravu oni ekonomski analitičari koji su zastupali mišljenje da je bitcoin, kao i druge kriptovalute, zapravo spekulativna investicija koja nema temelja u stvarnim vrijednostima nego u povjerenju svojih ulagača jer nije utemeljen na čvrstim rezultatima poslovanja i drugim ekonomskim pokazateljima poput dionica, obveznica i slične imovine.
Gotovo istodobno stigli su žestoki padovi ponajprije srebra pa onda i zlata. I to se povezuje s Warshevim imenovanjem odnosno mišljenjem kako će on ipak ići prema nižim kamatama kako bi se olakšalo kreditiranje u cilju bržeg vraćanja ogromnog američkog duga, ali i zato jer se postavlja pitanje neovisnosti središnje američke bankarske institucije. Oni trezveniji skloni su mišljenju kako su vrijednosti i zlata i srebra bile preuveličane uslijed uobičajene reakcije tržišta na nesigurnost u svijetu kada se traži utočište za čuvanje novca što plemeniti metali uobičajeno jesu.
Pad je ubrzao kada su dosegnute minimalne razine profita pa je počelo automatsko rasprodavanje, današnji alati za trgovanje imaju 'kočnice', gdje se definira donja vrijednost nakon koje se vrijednost proda po automatizmu. Na kraju, za srebro, ovakvi gubici vrijednosti nisu ništa neobično, iako je ova zaista velika, u jednom je trenutku ovaj plemeniti metal pao na najnižu razinu vrijednosti od ožujka 1980. godine izgubivši na vrijednosti 37 posto. No, isto tako srebro ima 'naviku' da naglo raste i takve promjene mogu biti i između osam i 15 posto.
Zlato je u posljednjih godinu dana udvostručilo vrijednost pa je uslijed toga, prirodno, ona postala vrlo nestabilnom, odnosno otvorena za brze zarade pogotovo onih koji su uložili na vrijeme, slično kao kod bitcoina. Rasprodaja se u nekom trenutku očito morala dogoditi. Ima ih koji sve ovo povezuju i s – umjetnom inteligencijom. Naime, iako je Microsoft prikazao odlične poslovne rezultate, svejedno se niti tako velikoj kompaniji više ne vjeruje naslijepo nego se financijski rezultati pomnije pregledavaju.
Ulagači su procijenili da su kapitalna ulaganja Microsofta previsoka a da monetizacija umjetne inteligencije i održivost usluga u Microsoftovom oblaku ne garantiraju da će se takvi odlični rezultati i nastaviti. Pokrenuta je rasprodaja gdje je Microsftova dionica izgubila 11 posto vrijednosti u jednom danu što je najviše od 2020. godine.
Obično se onda pokrene rasprodaja u cijelom sektoru, pa je tako bilo i ovdje a s obzirom na količinu novca uloženog u IT to je pokrenulo i općeniti pad indeksa što nije pomoglo niti ostalim ulaganjima poput onoga u kriptovalute, zlato ili srebro.
Otvori KEKS Pay
