Briga za okoliš briga je za zdravlje i toga su građani zbog vlastitog iskustva sve svjesniji, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na online raspravi o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Stanje okoliša nas sve treba brinuti i pozitivno je da jačaju ekološka svijest i okolišni aktivizam, što se vidi u sve češćim pritužbama koje na ovu temu šalju građani.
Među njima je i Davorka Simčić koja živi u blizini centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Kaže kako su se stanovnici općine Marčelj zbog smrada koji stiže iz Marišćine obraćali svima kojima su mogli, ali je problem i dalje tu.
„Taj smrad se osjeti 6 kilometara, tjera djecu s igrališta i svi smo postali zatvorenici naših kuća. Na terenu su bile brojne inspekcije i na kraju rekle da je sve regularno. A po Ustavu svatko ima pravo na zdrav život“, ispričala je.
Ispitni postupak po njezinoj pritužbi pravobraniteljica provodi posljednje dvije godine i ni nakon više od stotinu dopisa koje je poslala ili primila, rješenja problema se ne nazire. Kao što je i preporučila u Izvješću Hrvatskom saboru za 2019., treba zabraniti primjenu MBO tehnologije u svim centrima za gospodarenje otpadom i procjenu utjecaja na zdravlje učiniti obaveznim korakom prije njihova planiranja, kao i drugih velikih infrastrukturnih objekata.
Nažalost, ova preporuka još uvijek nije provedena, kao ni one o unapređenju praćenja kvalitete zraka, osiguranju monitoringa tla ili usklađivanja centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštjun s redom prvenstva gospodarenja otpadom, podsjetila je savjetnica pravobraniteljice Maja Hasanbašić. Trag čovjeka u okolišu najbolje se vidi na primjeru pandemije koronavirusa koja je stavila svijet „na čekanje“, a Ujedinjeni narodi već su ranije upozoravali na povezanost klimatskih promjena s rizikom pojave bolesti kao što je COVID-19.
To pokazuje jasan utjecaj odnosa prema prirodi na ljudska prava. „Budućnost nam je na tankom ledu“, upozorila je Hana Matović iz inicijative mladih FridaysForFuture. Kaže kako se klimatskim promjenama ne možemo i ne trebamo prilagoditi, već ih moramo spriječiti, i to odmah.
„Puno nas je maloljetno i nemamo pravo glasa, ali želimo da se i naš glas i naš strah čuju. Bojimo se budućnosti i onoga što nas očekuje i to želimo objasniti svima na visokim pozicijama“, rekla je.
Iako se razgovori o zaustavljanju klimatskih promjena često svode na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, to je tek tehnička mjera, dok su korijen problema nepravda i pohlepa koje su duboko ukorijenjene u društveno-ekonomskom poretku, naglasio je Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu.
Veće ambicije politike, odnosno oštrine, britkosti i hrabrosti u strateškim dokumentima očekuje Luka Tomac iz Zelene akcije, a kao dio rješenja vidi promjenu načina na koje se krećemo i proizvodimo energiju i hranu. Kao primjer dobre prakse lokalne zajednice, Gordana Lalić predstavila je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča, dok je Višnja Grgasović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govorila o planovima za snažnije uključivanje mladih te poslovne i akademske zajednice u rad na ublažavanju klimatskih promjena.
Bila je to treća po redu #KavaZaLjudskaPrava koju je pravobraniteljica organizirala ove jeseni, nakon onih posvećenih mladima i utjecaju koronavirusa na socijalna prava. Cilj je ovim susretima dati priliku građanima, civilnom društvu, stručnjacima i nadležnim institucijama da na otvoren, konstruktivan i uključiv način razgovaraju o problemima vezanima uz ljudska prava i načinima njihova rješavanja.
U čemu se guše?