U 10 sati i 19 minuta, 13. siječnja 1977. snažno su se zatresle Dalmacija i Hercegovina. Tog petka trinaestog, prije 47 godina, instrumenti Seizmološkog zavoda u Sarajevu registrirali su potres jačine 7 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, koji se osjetio na vrlo širokom području - uzdrmao je Dalmaciju, veći dio Bosne i Hercegovine, a osjetio se i u glavnom gradu Hrvatske. Zagrebački Geofizički zavod izvijestio je tada da su njegovi seizmografi, točno u 10 sati, 19 minuta i 47 sekundi, zabilježili potres magnitude 4,8 po Richterovoj ljestvici.
Utvrđeno je da je epicentar potresa bio između Posušja i Imotskog. Do prvih informacija s lica mjesta o mogućim posljedicama potresa, teško se dolazilo jer je, upravo u vrijeme kada se zemlja snažno zatresla, došlo i do prekida telefonskih veza s Posušjem. No, u dopisništvo Večernjeg lista u Splitu ubrzo su počele pristizati informacije s terena, najviše dojava pristiglo je, pamti naša arhiva, iz Imotskog i iz sela Kostanje, kod Omiša.
Zbog prilično jakog i neugodnog ljuljanja, u nekim tvrtkama u Imotskom na kratko je bio obustavljen rad. Prekinuta je bila i nastava te su svi učenici iz svojih učionica izašli u školska dvorišta. No, da nevolja bude još veća, u vrijeme kada se zemlja zatresla, na tom je području padala i vrlo jaka kiša, što je bio dodatan, hladan tuš za uplašene ljude, koji su zbog potresa morali napustiti svoje domove. U samom Posušju velike štete nije bilo, no u obližnjem naselju Vir popucali su zidovi na zgradi tamošnje osnovne škole, pa je nastava, do daljnjeg, morala biti prekinuta.
Potres su najviše osjetili stanari visokih stambenih zgrada, no, iako je bio vrlo jak, većih materijalnih šteta, na sreću, ipak nije bilo. Stručnjaci su procijenili da je hipocentar bio vrlo duboko ispod površine zemlje, te su smatrali da upravo zato potres nije prouzročio ozbiljne štete na objektima. Bio je to drugi potres koji je, u samo dva tjedna, pogodio Hercegovinu - prvi, jačine 6 stupnjeva, zabilježen je uoči Nove godine, 28. prosinca, kada je oštećen veći broj zgrada, a epicentar tog potresa bio je u tadašnjoj Lištici, danas Širokom Brijegu.
