Naftovod Družba jedini je pravac kojim ruska nafta dolazi u Slovačku i Mađarsku: 'Napadnut je po treći put...'

Imali su 3 godine vremena potpisati ugovor sa JANAF-om.

Dok ruski napadi štete samo Ukrajini, Mađari se prave mirotvorci!

Ruska kujica Orban kmeči opet

ako to rusiji nije problem onda neka salje naftu besplatno a posto ne zaraduju ukrajina ga nece unistavati.

Hernadi voliš li i ti sada bombone 505. Ķao što si govorio ĥrvatima kad si ih nadmudrio za 25 dionica ÌNE. Sve se vraća ì sve se plaća.

Ovdje se radi o pogrešnim strategijama Mađarske i Slovačke. Neovisno o ratu u Ukrajini, dominantna ovisnost o jednom dobavljaču strateških proizvoda kao što su hrana, energenti, lijekovi i sl., pogrešna je strategija kada je riječ o upravljanju lancima opskrbe. Lanci opskrbe su vrlo izloženi i ranjivi s obzirom na okolnosti koje mijenjaju kontekst. Neki bliži primjeri su pandemija covid-19, nasukavanje broda Ever-Given u Sueskom kanalu, rat u Ukrajini. Jedan od najznačajnijih zadataka donositelja odluka, kako na mikro razini pojedine organizacije, tako državnoj i globalnoj je, učiniti lance opskrbe otpornijima na poremećaje uslijed promjene konteksta u budućim krizama. Dakle, odgovornost je isključivo na Mađarskoj i Slovačkoj, a rješenje smanjiti ovisnost o dominantnom dobavljaču osiguravanjem alternativnih pravaca lanaca opskrbe.

Dobro, nasi "strucnjaci" koji stalno nude Janef izgleda neznaju da je kapacitet Janefa svega oko 22-23% kapaciteta Druzbe. Janef je cjevcica malog promjera.

EUROPSKE POGREŠKE KOJE SE GOMILIRAJU DESETLJEĆIMA Tijekom proteklih 35 godina Europska unija donijela je niz odluka koje danas izgledaju kao ozbiljni neuspjesi. Njihovi se učinci osjećaju sada, kada je pozicija unije na svjetskoj sceni slabija nego ikad. Problem je štoo je EU ranjiva ne samo na ruske poteze, već i na pritisak Washingtona, dok dodatni izazovi dolaze iz Pekinga. Tri prekretnice bile su ujedinjenje Njemačke, koje je potaknulo inflaciju i poremetilo ravnotežu europskog gospodarstva. Druga – uvođenje eura, što je kasnije kulminiralo krizom eurozone. Treća – proširenje unije na 27 članica, što je Europu učinilo previše fragmentiranom i sporom u donošenju odluka. U svakoj od ovih faza rizici su bili podcijenjeni. Europa je podcijenila Rusiju. Sankcije protiv Moskve nisu dale očekivane rezultate, a dugotrajni sukob u Ukrajini samo je dodatno razotkrio slabosti unije. Umjesto jačanja, EU se našla ovisnom o vanjskim čimbenicima – bilo da se radi o energiji ili sigurnosti. EU bi se trebala vratiti dijalogu s Moskvom i razvijati trgovinu, umjesto da nastavi putem konfrontacije. EU je stisnuta između tri sile – Moskve, Washingtona i Pekinga. Ima li EU snage pronaći novi put ili će nastaviti plaćati cijenu za odluke donesene prije tri desetljeća?