Premijer Andrej Plenković ovoga utorka u posjetu je Sloveniji, gdje se sastao sa slovenskim premijerom Robertom Golobom. Nakon samog sastanka premijeri su dali i izjave za medije.
Na sastanku je bilo riječi o suradnji dvaju država, a posebice u području energetike, gospodastva te migracija. Razgovaralo se o proširenju LNG terminala na Krku, projekt u kojeg bi se uključila i Slovenija, spomenuo je Golob. Dvojac se dotaknuo i Nuklearne elektrane Krško, kao i migracija na ovim područjima. Iako su Hrvatska i Slovenija samo tranzitne zemlje, napomenuo je slovenski premijer, nužna je učinkovita kontrola na granicama. Potom se javnosti obratio Plenković.
- Želio bih se zahvaliti Golobu na pozivu, bila je dobra prigoda da stavimo u fokus teme koje su dio mozaika koji povezuje Sloveniju i Hrvatsku. Želimo unaprijediti hrvatsko-slovenske odnose na dobrobit naših naroda. Želio bih i kazati da sam zadovoljan da u već u sedmoj godini mandata odnosi sa Slovenijom nisu bili nikakav politički problem. To je plod stalnog dijaloga, a ta pozitivna atmosfera reflektirala se i u današnjem susretu - kazao je na početku Andrej Plenković, zahvaljujući se Sloveniji i na potpori tijekom ulaska u eurozonu i Schengen.
Pripreme za posjet Goloba u svibnju
Naveo je i kako turistički podaci pokazuju kako je zabilježen snažan rast dolaska slovenskih turista, koji su bili drugi po dolascima u Hrvatsku, odmah nakon Nijemaca. - Što se tiče energetike, mi smo spremni uoči posjeta Goloba u svibnju dovršiti sve što je potrebno da bi se potpisao Sporazum o solidarnosti. Spremni smo LNG terminal na Krku podići u pogledu kapaciteta, čime bi on dobio regionalni značaj. Dižemo kapacitete ne radi naših potreba, već radi regionalnog čvorišta. Zbog toga smo dogovorili s Golobom da suradnja koja bi bila i sufinancirana EU fondovima poveže Sloveniju i Hrvatsku, pa dalje i Austriju, Bavarsku... Želimo omogućiti da u novoj energetskoj situaciji možemo LNG na Krku iskoristiti na pravilan način - dodao je, dok je slovenski premijer Robert Golob mišljenja kako bi LNG terminal mogao biti ''jedan od ulaznih točaka za područje unutar EU-a''.
- Moramo uskladiti konzorcije kupaca među kojima će biti zainteresirani kupci iz Slovenije, ali i Austrije i Njemačke, te kako će plin doći do tih kupaca. Hrvatska vlada nas je informirala o mogućnostima. Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu poput Egipta i Izraela, preko kojih se može dopremati ukapljeni plin - dodao je Golob.
Što se tiče migracija, navodi Plenković, na vanjskim je granicama trenutno oko 6.700 policajaca. - Spremni smo nastaviti razgovore i sa Slovenijom te Italijom kako bismo dogovorili zajedničke mehanizme kako bismo spriječili nezakonite migracije - komentirao je Plenković. - Vodite računa da je nadzor vanjske granice itekako zahtjevan i bitan - komentirao je.
Hrvatska neće dizati ograde
Slovenija je postupno počela micati ogradu na granici s Hrvatskom, a Plenković je odgovorio i hoće li se barikade podizati na vanjskim granicama Schengena. - Politika Hrvatske prema susjedima van EU da ne gradimo ni ograde ni žice. Imamo prirodne granice poput rijeka koje su vrlo bitne, ali i zbog političkih odnosa ne želimo nikakve žice. To za Hrvatsku nije opcija. Zbog toga smo investirali u sposobnosti granične policije, ali i tehničke kapacitete poput dronova, helikoptera i ostalog. Mi kao odgovorna članica Schengena želimo suradnju sa susjedima kao što je Slovenija učiniti učinkovitom. Očekujemo da se slovenski proces postupnog skidanja ograde na granici i nastavi, a dinamika kojom će se to događati je na Sloveniji - poručio je.
Što se tiče NE Krško, Plenković je najavio kako bi se i Hrvatska mogla uključiti u izgradnju novog bloka elektrane, dođe li do dogovora. - Zadovoljni smo što je njen vijek produžen do 2043. Mi 16 posto struje dobivamo iz NE Krško. U slovenskoj javnosti je visok stupanj potpore za korištenje nuklearne energije za proizvodnju struje, a bude li sve išlo prema izgradnji drugog bloka NE Krška, Hrvatska je spreman participirati i sudjelovati na poziv Slovenije - kazao je Plenković.
A kako komentiraju tužbe slovenskih ribara Europskom sudu za ljudska prava, Golob je naglasio kako su stajališta dviju država jasna. - Arbitraža je činjenica i od toga ne odustajemo. Što se tiče položaja ribara, Slovenija je obvezna pomagati ribarima, ali mi ne možemo raditi van zakonodavnih okvira. No, ova tužba je privatna - poručio je slovenski premijer, dok je Plenković poručio kako je Hrvatska ''spremna riješiti pitanje granica i na moru, na zadovoljstvo obe države''. - Ipak, ne vidimo velike šanse za uspjeh te tužbe. Želimo predložiti rješenje koje bi pragmatično rasteretilo ribare prekršajnih kazni koje ih opterećuju. Obje vlade pokrivaju troškove odvjetnika u tim procesima - dodao je Plenković.
>> Scena iz Bruxellesa: Plenković priskočio u pomoć talijanskoj novinarki koja je pala
Ključ uspjeha u normalizaciji odnosa je što je Slovenija poražena u nizu arbitraža i sporova koje su većinom sami zapodjenuli - HR može mirne duše prihvatiti čak i najviše spornu graničnu arbitražu jer smo na preko 70 % kopnenih točaka dobili što smo i tvrdili. No, to je ogromna pol. sramota za SLO jer su sada u udžbenicima prava kao država koja je "kupovala" arbitražne suce i činila ih pristranim, time je zapravo kompromitirana arbitraža kao takva u povijesti prava. I jasno, kad su shvatili da nemaju više pravnih uporišta - kad ne ide drugačije, onda pošteno...