Hrvatska dostigla A kategoriju kreditnog rejtinga. Plenković: 'To je potvrda iznimnog napretka'
S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 posto, odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od 3 posto u razdoblju 2024.-2027.
Komentari 55
Cestitke. Sve je krenulo dobrim tokom kad je sto tisuca lijencina otislo u Njemacku a isto toliko vrijednih radnika doslo iz Nepala...
Jeeee!Suupeer! Kupovat ćemo oružje po jeftinim kamatam!
I što sad?? Doslovno ništa...bolji kreditni rejting znači nešto povoljnije uvjete zaduživanja i ne znači da će se sada uzimati krediti pametno niti da će se krenuti investirati pametno.. Nula km modernije željeznice nismo dobili kroz deset godina Butkova mandata a Slavonija izgubila dodatnih 3% stanovnika u tri godine u eri doseljavanja .. Zdravstvo nikada nedostupnije i skuplje,a po gubitku stanovništva smo šampuon EU( i to doslovno piše u Eurostatovim podacima,a i vidi se dok se krećeš po RH)
Pravi don Plenković.. Bravo.. Jači od Caponea samo niti približno poznat ali neka..
Znači li A rejting da će nas sada Plenković moći još dublje zagnjuriti u sumpornu močvaru dužničkog ropstva?
dobro, ali što od tog rejtinga imaju penzići sa 40 godina staža i 500 EUR-a mirovine, da izađu na ulice i slave uspjehe vlade? ta spodoba od Plenkovića si je povećala plaću za 3000 EUR-a dok učitelj sa 40 godinaa staža poslije petnaestog u mjesecu nema za kiflu...
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Kreditni rejting u statusu A- je značajan uspjeh. Malo zemalja se može time pohvaliti. Treba dovršiti i reforme koje znače ispunjavanje zahtjeva za ulazak u OECD. To bi se moglo ostvariti za oko dvije godine. Međutim, jedno je producirati dokumente,, a sasvim drugo je pitanje da li ih se pridržavamo. U Hrvatskoj je često puta problem upravo u provedbi jer neki imaju beton u glavi i gledaju samo svoj parcijalni interes. Što se tiče BDP-a, sve točno piše u članku. Međutim rast BDP-a treba sagledavati kompleksno. Hrvatska zadnjjh godina ima veći rast od prosjeka EU ali je tijekom pandemije imala jedan od najvećih padova BDP-a. Drugi problem je struktrura BDP-a Hrvatske, gdje široka potrošnja građana ima najveći udio, a poznato je da se ona temelji na uvozu, a uvizimo sve i svašta i tako čuvamo tuđa radna mjesta i taj novac velikim dijelom idlazi iz zemlje. Što se investicija tiče, dominira stanogradnja, a ne investicije u proizvodnju. Rezultat 600.000 praznih stanova, a stanovanje nikad nedostupnije. I sad treba uložiti milijarde da se to dovede u red. Izvoz kao strukturni element BDP-a skroman. Rastu BDP-a doprinijela je i inflacija. Dakle, imamo napredak ali ima još puno posla za napraviti. I sve bi moglo brže kad bi se optimalno koristio najvredniji resurs, a to su ljudi. A Hrvatska, zahvaljujuči strančarenju, koristi ljudski potencijal s 50%. Pohvale Vladi za kreditni rejting i drugu cijev tunela Učka.