Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Plenković: Greška je ignorirati dio Daytonskog sporazuma o jednakosti naroda

Hrvatski premijer naglasio da je jednakopravnost triju naroda prisutna od samog početka državnosti BiH
15. prosinca 2020. u 16:06 27 komentara 4355 prikaza
Zagreb: Videokonferencija u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Ozbiljna je greška ignorirati legitimnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda u BiH određenu Daytonskim sporazumom, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji povodom 25. godišnjice potpisivanja tog dogovora.

Ilustracija za cjepivo protiv koronavirusa UPRAVO NAM STIGAO ODGOVOR HALMED: Moguće odobrenje cjepiva protiv COVID-19 već 21. prosinca

Plenković je na međunarodnoj konferenciji „Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“ podsjetio kako Aneks 4 tog sporazuma utvrđuje legitimnu predstavljenost triju konstitutivnih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine, što je bilo ključno za njegovo uspješno zaključivanje.  

„Previdjeti ili namjerno ignorirati taj ključni dio dogovora je ozbiljna greška“, kazao je premijer u uvodu konferencije na kojoj će sudjelovati i sudionici pregovora oko tog sporazuma potpisanog 14. prosinca 1995. godine. 

Plenković je rekao kako se danas nudi „lažna dilema“ između BiH temeljene na tom sporazumu i BiH „svih građana, iznad etničkih granica“. 

„Princip jednakosti triju naroda i princip jednakosti građana nisu suprotni jedni drugima“, rekao je predsjednik vlade pa dodao da inzistiranje na jednakopravnosti nije „nazadni nacionalizam“, nego „poštivanje ustava“.

Istaknuo je kako ništa ne može opravdati praksu viđenu već tri puta, na izborima 2006., 2010. i 2018., da se preglasavanjem eliminira politička predstavljenost Hrvata u BiH, upozorivši kako to ne pomaže koheziji države i normalnom funkcioniranju njezinih institucija. 

Plenković je naglasio da je jednakopravnost triju naroda prisutna od samog početka državnosti BiH, podsjetivši da se na referendumu o njenoj neovisnosti 1992., koja je s izlaznošću od 63,7 posto prihvaćena s 99,7 posto glasova, ta zemlja opisana kao „država ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive“.

Osobna iskaznica Sada je i službeno Sabor izmijenio zakon: Kako će izgledati i koliko će vrijediti nove osobne iskaznice

Izmjena sporazuma?

Premijer je rekao i kako danas postoji konsenzus da je Daytonski sporazum dovršio rat u BiH, no da se mišljenja razilaze oko njegove uspješnosti u ostvarivanju funkcionalne BiH, pa u tom kontekstu pozdravio organizaciju međunarodne konferencije. 

Naglasio je da je izmjena sporazuma „otvorena za raspravu“, no da „sve promjene moraju doći iznutra, od građana BiH, političkih stranaka i institucija“. 

Zagreb: Videokonferencija u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma | Autor : Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL 15.12.2020., Zagreb - Medjunarodna videokonferencija u povodu 25. godisnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji HAZU-a i MVEP-a u Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici. Photo: Borna Filic/PIXSELL

Plenković je i ovom prilikom pozvao na što skoriju promjenu izbornog zakona, nazvavši to investicijom u političku stabilnost BiH, važnu i za Europu. 

Zaključio je kako je stabilnost BiH strateški interes Hrvatske koja je najveći zagovaratelj njezinog puta u Europsku uniju, znajući što će to donijeti toj državi „koja je već dovoljno propatila“. 

Ujedinjenje na putu prema EU-a

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, porijeklom Španjolac, u svojoj je videoporuci naglasio kako je put prema eurointegraciji njegovoj državi pomoglo da nadiđe podijeljenost i razlike u društvu nakon tamošnjeg građanskog rata i 40 godina diktature. 

Hospital No 15 in Volgograd, Russia, amid COVID-19 pandemic COVID-19 Stiglo cjepivo ali i novi problemi: U Engleskoj se pojavilo do sada nepoznat soj koronavirusa

„EU je pomogla na tom putu, može pomoći i BiH, kao i Europi u cjelini“. 

Borrell, koji je prije tri tjedna posjetio Sarajevo, kazao je kako tu BiH čekaju „teške, ali potrebne reforme“ te kako tamošnji politički čelnici moraju stvarati okolinu koja zagovara suradnju i pomirbu umjesto da ih potkopava. Političarima u BiH poručio je da izbjegnu kušnju politike identiteta.

Tri panela

Međunarodna konferencija u organizaciji ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti imat će tri panela na kojima će sudjelovati i sudionici pregovora, politički predstavnici EU-a i BiH, te pravni i znanstveni stručnjaci. 

Videoporukom bi se trebali obratiti i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian, te ruski ministar Sergej Lavrov koji je u utorak u službenom posjetu BiH. 

MRAČNE DUBINE MORA Snimali olupinu tankera, a ulovili trenutak kad morski pas postaje plijen

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić-Radman uoči konferencije je rekao kako je njezin cilj „obilježiti povijesno postignuće i ponuditi viđenja na ono što je mirovni sporazum značio prije četvrt stoljeća, a što znači za sadašnjost i budućnost BiH“. 

Dodao je kako taj sporazum „podsjeća na značaj odgovornog vodstva u teškim vremenima“ i da on ostaje jedno od najvećih postignuća međunarodne izgradnje mira. 

Govor premijera Andreja Plenkovića prenosimo u cijelosti:

"Poštovani predsjedniče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dragi ministre vanjskih i europskih poslova, Ekscelencije, uvaženi sudionici, Imam čast govoriti u ime Republike Hrvatske, u dogovoru s predsjednikom Milanovićem.

Prije dvadeset i pet godina, Daytonski mirovni ugovor je dogovoren u Daytonu, Ohio, i nakon toga formalno potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. To je označilo kraj konflikta u Bosni i Hercegovini i omogućilo dolazak mira i demokracije u tu zemlju. To je ujedno i najpoznatija, najkraća definicija ključnog događaja koji je još uvijek u središtu svakog razgovora o Bosni i Hercegovini, neodvojiv dio njene povijesti i sadašnjosti. Ipak, još nismo čuli zadnju riječ o ovoj temi. Postoji univerzalno suglasje o jednom: Dayton-pariški sporazum uspješno je okončao razorni rat; zaustavio je nasilje, uništavanje i patnju. Ali, ako se govori o Daytonsko-pariškom sporazumu kao temelju na kojem narodi Bosne i Hercegovine mogu graditi potpuno funkcionalnu državu, sposobnu ispuniti sve nužne ciljeve i težnje, mišljenja se jako razlikuju. Jedna stvar je sigurna: Daytonsko-pariški sporazum je puno više od mirovnog sporazuma.

To je jedan pravno vrlo složen dokument, i na kraju, njegov Aneks 4 je Ustav Bosne i Hercegovine. Ova konferencija se događa u pravo vrijeme – mi ne samo da obilježavamo obljetnicu, nego više od svega, imamo mogućnost razmotriti sve aspekte Daytonsko-pariškog sporazuma u trenutku kad se Bosna i Hercegovina nalazi na raskrižju između stagnacije i značajnih iskoraka prema svojoj europskoj budućnosti. Posebnost ove konferencije je njena uključivost i vremenska sveobuhvatnost: na prvom panelu, bavit ćemo se prošlošću; na drugom i trećom panelu sagledat ćemo sadašnjost i vrijeme koje slijedi. Želio bih zahvaliti organizatorima na svim njihovim naporima da skupe ovako uvaženu i relevantnu grupu sudionika. Neki od sudionika i osobno su sudjelovali u Daytonskom mirovnom procesu. Njihovo znanje i iskustvo će zasigurno pridonijeti kvaliteti razgovora.

predsjednik RH Zoran Milanović DAVOR IVANKOVIĆ Sarajevo će i dalje padati u nesvijest. Milanović se tek zagrijava

Dame i gospodo, Hrvatska je aktivno sudjelovala u pregovorima u Daytonu i jedna je od su-potpisnica Daytonsko-pariškog sporazuma. Kao takva, mi smo obvezni "poštivati i promicati ispunjavanje" Sporazuma. I to ostaje visoko na agendi hrvatske državne politike. Hrvatska je pridonijela zaključivanju Daytonsko-pariškog sporazuma na više načina: kroz intenzivne diplomatske napore i političko vodstvo dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, i povrh svega, kroz svoje vojne pobjede tijekom 1995. godine, koje su strateški promijenile odnos snaga u regiji. Da bi se razumjela geneza Daytonsko-pariškog sporazuma i uloga Hrvatske u njemu, treba se poći do samog početka državnosti Bosne i Hercegovine i konflikta koji je slijedio. Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao i Slovenija, bile su žrtve agresije režima Slobodana Miloševića u neuspjelom pokušaju stvaranja Velike Srbije.

Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine uspješno se održao 28. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Imajući u vidu da je od 63.7% građana, koji su izašli na glasovanje, njih 99.7% glasovalo za neovisnost, nema nikakve dvojbe da je odlučno i srčano glasanje od strane Hrvata u Bosni i Hercegovini dovelo do jasnog rezultata referenduma. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina je priznata u travnju od strane Hrvatske, Sjedinjenih Država i – u to vrijeme – država članica Europske zajednice. Mjesec dana kasnije, 22. svibnja, Bosna i Hercegovina je primljena u Ujedinjene narode, zajedno s Hrvatskom i Slovenijom. Iz povijesne – ali također i iz političke i pravne perspektive – vrijedi se prisjetiti referendumskog pitanja: "Da li ste za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, zemlju jednakih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika naroda koji u njoj žive?" Od samog početka državnosti Bosne i Hercegovine, od prvog dana njene neovisnosti, njena suverenost je išla ruku pod ruku s jednakosti Bošnjaka, Hrvata i Srba te njenih ostalih građana.

Od početka rata u Bosni i Hercegovini 1992., Hrvatska je zaštitila i brinula se o brojnim izbjeglicama iz te zemlje – oko 400 tisuća samo tijekom prve godine rata. Iako je Hrvatska, koja je bila preokupirana Domovinskim ratom, i sama bila pod velikim opterećenjem vlastitih prognanika i izbjeglica, s dijelom teritorija koji je bio okupiran i industrijom koju je rat većim dijelom uništio – otvorili smo vrata svim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su tražili zaštitu, bježeći od strahota rata. Iako smo bili žrtve istog agresora koji je okupirao više od dvije trećine zemlje, odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini su se pogoršavali kako se slobodni teritorij smanjivao. Ipak, usprkos ovim poteškoćama, savez je obnovljen i obostrana podrška nastavljena. Pri tome, bitno je istaknuti nekoliko ključnih dogovora. Washingtonski sporazum, potpisan u ožujku 1994., bio je puno više od običnog primirja između Bošnjaka i Hrvata koji je zaustavio "konflikt u konfliktu"; on je bio temelj Federacije Bosne i Hercegovine.

Istočno Sarajevo: Konferencija za medije Sergeja Lavrova i Milorada Dodika Rusija traži pomoć Zagreba Lavrov daje podršku Dodiku pa u Zagrebu gradi most prema EU

Splitska deklaracija, zajednički obrambeni dogovor koji je potpisan u srpnju 1995. između hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, još je jedan ključni događaj, koji se dogodio deset dana nakon strašnog genocida u Srebrenici. U toj deklaraciji, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su dogovorile jačanje svog odnosa i blisko koordiniranje obrambene suradnje. U ranom kolovozu 1995., vojno-redarstvenom operacijom Oluja Hrvatska je oslobodila veći dio svojih okupiranih teritorija. Isto tako, Hrvatska je uspješno slomila opsadu Bihaća, koje je trebalo biti Sigurno područje UN-a od 1993., gdje je 300 tisuća ljudi (većinom Bošnjaka) bilo pod opsadom srpskih snaga – i na taj način spriječila još jednu Srebrenicu. Na kraju, Hrvatska je stvorila uvjete za zajedničku vojnu akciju Hrvata i Bošnjaka, koja je obnovila balans snaga na terenu u Bosni i Hercegovini i time prisililo drugu stranu da sjedne za pregovarački stol i tako zaustavi četverogodišnji rat. Daytonsko-pariški sporazum ne bi bio moguć bez aktivnog doprinosa predsjednika Tuđmana.

Njegova vizija mirovnog procesa nije samo uključivala Bosnu i Hercegovinu – u Daytonu su postavljeni i temelji za Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja u Hrvatsku putem UNTAES-a (United Nations Transitional Administration for Eastern Slavonia), jednu od najuspješnijih mirovnih operacija UN-a do danas. Dame i gospodo, Za Hrvatsku, prijatelja i susjeda Bosne i Hercegovine s kojom održava snažne povijesne i kulturne veze, politička gospodarska i institucionalna stabilnost ove zemlje je od strateške važnosti, a zemljopis samo podcrtava ovu činjenicu. Naša podrška suverenosti i teritorijalnom integritetu je stoga potpuna i nedvosmislena. Kao jedini EU susjed Bosne i Hercegovine, Hrvatska je njen najodlučniji zagovaratelj i najbolji odvjetnik na njenom euroatlantskom putu. Znajući vrlo dobro što bi to značilo za zemlju koja je tako puno propatila, željeli bismo da što je prije moguće ostvari status kandidata za članstvo u EU.  Mi joj na tom putu dajemo punu podršku.

Bosna i Hercegovina podnijela je svoju aplikaciju za EU članstvo 15. veljače 2016., predvođena Draganom Čovićem, tada hrvatskim članom i predsjednikom rotirajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U to vrijeme, kao zastupnik Europskog parlamenta i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, promicao i zalagao sam se za ovu aplikaciju kod Nizozemske koja je tada imala predsjedništvo i kod Europske komisije pod vodstvom Junckera, posebice kod povjerenika za proširenje, Hahna. Kako niti jedna EU institucija nije organizirala službeni događaj kojim bi se obilježio ovaj događaj, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu organizirali su prijem u Europskom parlamentu za predsjednika Čovića i izaslanstvo Bosne i Hercegovine. Od kada sam preuzeo dužnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske u listopadu 2016., ostao sam jednako predan pomaganju Bosni i Hercegovini u njenim nastojanjima da uspije na svom putu prema EU. I, kada god je to moguće, usmjeravam pažnju svojih kolega u Europskome vijeću na europsku perspektivu ove zemlje.

U.S. President-elect Joe Biden speaks about the U.S. economy after a briefing in Wilmington, Delaware Jozo Pavković Kako Bošnjaci, Hrvati i Srbi u Americi lobiraju za američki projekt (Dayton) u BiH

Potpuno svjestan što su europske integracije donijele Hrvatskoj, ovo činim kao iskren prijatelj i s najboljim namjerama. Hrvatska, kao najmlađa država članica EU, snažno promiče nastavak procesa proširenja na sve zemlje jugoistočne Europe. To je potvrđeno za vrijeme našeg prvog predsjedanja Vijećem EU te na Zagrebačkom summitu u svibnju ove godine. 20 godina nakon prvog Zagrebačkog summita 2000. godine, usvojena je nova metodologija pristupnog procesa te je postignuta odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Europska komisija je 2019. godine identificirala 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi postigla status države kandidatkinje i nastavila svoj put prema EU. Imajući u vidu bolnu i posebno tešku povijest ove zemlje, EU treba dati sve od sebe da joj pomogne u ispunjavanju tih prioriteta jer je to najbolji način i jamstvo osiguranja njezine istinske političke i gospodarske preobrazbe, u skladu s europskim vrijednostima i standardima. Dame i gospodo, Bosna i Hercegovina utemeljena je na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – kao i na jednakosti svih svojih građana.

Aneks 4 Daytonsko-pariškog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, kao i u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Ovo je bilo odlučujuće za uspješno zaključenje Daytonsko-pariškog sporazuma te je, kao takvo, ugrađeno u Ustav Bosne i Hercegovine. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – u ovom ustavnom okviru, svaki od tih elemenata jednako je relevantan i podupire preostale. Od samog početka, Hrvatska je zagovarala i podržavala ovo vrhovno i temeljno načelo. To je također urođena vrijednost istinski jedinstvenog, kompleksnog, multi-etničkog i višeslojnog identiteta Bosne i Hercegovine. Previdjeti ovaj ključan dio Sporazuma ili, još gore, namjerno ga ignorirati, bila bi ozbiljna pogreška. Ovih dana neki podastiru lažnu dilemu: Bosna i Hercegovina utemeljena na Daytonu ili Bosna i Hercegovina svih svojih građana, koja nadilazi nacionalne granice? Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju. Ne smiju se natjecati, već nadopunjavati. Inzistiranje na jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini nije nazadnjački nacionalizam, već zdrava ustavnost.

Neki smatraju da je odavno prošao rok za reviziju Daytonsko-pariškog sporazuma te da je navedeno nužno kako bi se Bosnu i Hercegovinu učinilo uspješnijom, stabilnijom i prosperitetnijom državom. O tome se svakako može raspravljati. Međutim, bilo koja izmjena Ustava BiH mora biti potaknuta iznutra i biti vlasništvo svih političkih dionika. Mora biti potaknuta od strane građana Bosne i Hercegovine, političkih stranaka i institucija – kroz političku i metodičnu pravnu raspravu - te proizlaziti iz temeljnog načela jednakosti njezinih konstitutivnih naroda i svih drugih građana. Međunarodna zajednica, uključujući Hrvatsku, voljna je pomoći. Europska budućnost Bosne i Hercegovine moguća je samo kroz puno poštivanje jednakosti triju konstitutivnih naroda. Ovo je sveobuhvatna ustavna kategorija koja izravno podržava vladavinu prava, koja je prioritet u pristupnom procesu EU, njezina temeljna vrijednost i osnovni preduvjet za ustavnu stabilnost zemlje. Među brojnim prioritetima i zadaćama s kojima je Bosna i Hercegovina suočena, iznad svega želim naglasiti da izborni zakon mora biti izmijenjen bez odlaganja, najkasnije do lipnja 2021. godine te dovoljno prije sljedećih općih izbora. Izmjena izbornog zakona treba se smatrati ne samo potrebnim poboljšanjem, već i ulaganjem u političku stabilnost zemlje, utemeljena na sprječavanju i uklanjanju svih oblika nejednakosti i diskriminacije.

U.S. President-elect Joe Biden speaks after meeting with governors in Wilmington, Delaware uputio čestitku Biden poslao poruku BiH: 'Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca'

Ništa ne može opravdati praksu – koja nije postojala prije 2006. – koja se pojavila kroz izborni inženjering i koja je namjerno dopustila uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. To se dogodilo već tri puta (2006., 2010., 2018.) te svakako ne doprinosi koheziji zemlje i normalnom funkcioniranju njezinih institucija, u kojima bi se svi konstitutivni narodi trebali osjećati i biti jednako zastupljenima. Stoga je izmjena izbornog zakona potrebna kako bi ispravila anomalije koje nemaju temelja u Daytonsko-pariškom sporazumu i koje nisu bile predviđene kao mogućnost. Nijedan sudionik konferencije u Daytonu s kojim sam se konzultirao tada nije razmatrao takav scenarij. Ovdje želim izraziti zadovoljstvo da će se lokalni izbori u Mostaru nakon 12 godina održati 20. prosinca te time pružiti svim građanima Mostara temeljnu mogućnost da iskoriste svoje demokratsko pravo. Ovo je korak u pravom smjeru, dokazujući da političko vodstvo može donijeti rezultate. Dame i gospodo, Bosna i Hercegovina zemlja je od velike važnosti za Europu i globalno. Ono što povezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu puno je više od 1000 km granice. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini je jednako tako temelj države, kao što je most između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njihova dobrobit jedan je od trajnih interesa Hrvatske i naša ustavna obaveza, sada i u budućnosti.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Bosne i Hercegovine stupio je na snagu u lipnju 2015. godine, produbivši od tada političke, gospodarske i trgovinske spone između dvaju partnera. Moramo u potpunosti iskoristiti ovaj Sporazum i njegove mehanizme za usmjeravanje sektorskih reformi i osiguravanje strukturiranijeg političkog dijaloga i suradnje. Želimo vidjeti dovršetak tranzicije Bosne i Hercegovine u djelotvorno tržišno gospodarstvo. Želimo da Bosna i Hercegovina igra snažnu ulogu u regiji u svim oblicima suradnje. Želimo produbiti gospodarsku suradnju i trgovinu s Bosnom i Hercegovinom. Želimo dodatno razviti prekogranične infrastrukturne projekte s Bosnom i Hercegovinom - posebno na pamet padaju Koridor Vc i most na Svilaju. Želimo snažnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom u učinkovitom upravljanju izazovom ilegalnih migracija i svim oblicima nezakonitog prometa, s posebnim naglaskom na sprječavanju krijumčarenja migranata od strane kriminalnih skupina. Iznad svega, želimo vidjeti kako svi građani Bosne i Hercegovine napreduju u svojoj domovini te kako mladi ljudi osjećaju da imaju svijetlu perspektivu i mogućnost da ispune svoje snove.

Zaključno, Danas obilježavamo značajan događaj u novijoj povijesti Europe. Nakon 25 godina, potrebna nam je iskrena, uključiva i sveobuhvatna rasprava o Daytonsko-pariškom sporazumu među svim relevantnim dionicima, imajući na umu najbolje interese i prosperitet Bosne i Hercegovine, njezina tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana. To je razlog zašto su međunarodna događanja poput današnjeg vrlo važna. Želim vam dobar, produktivan rad te sa zanimanjem očekujem raspravu i njezine zaključke kao važan doprinos stvaranju svjetlije, europske budućnosti za našeg prijatelja i partnera – Bosnu i Hercegovinu."

Zanimljivo
Maknuli su tepih iz sobe, a ono što ih je dočekalo ispod iznenadilo mnoge: 'Nekada je bilo popularno'
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • Avatar Maks
    Maks:

    Internacionalno priznati pravnik i diplomat, naj bolji za ovakve i slicne krize.

  • Kalimero_12:

    Plenković je najveći političar nakon Oca domovine, dostojni i pouzdan vođa hrvatskog naroda u domovini, u BiH i diljem svijeta, uvjeren sam da Plenković neće dozvoliti da muslimani guše Hrvate i B i H

  • Avatar Calimero
    Calimero:

    Pročitao sam da su danas Komšić i Džaferović bojkotirali susret sa Lavrovom u Sarajevu, jer Dodik nije postavio bosansku zastavu, i da su razgovore vodili samo Lavrov, Čović i Dodik.