Estonija, Latvija i Litva pojačavaju pripreme za moguće ruske prijetnje, potaknute ogromnim vojnim izdacima Rusije od invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tri baltičke zemlje, koje je Sovjetski Savez anektirao tijekom Drugog svjetskog rata, izrađuju planove za evakuaciju stotina tisuća ljudi u slučaju ruske vojne eskalacije, kibernetičkih napada, kampanja dezinformacija ili drugih oblika agresije. Strahovi od Rusije nisu novi. Naime, baltičke države već godinama upozoravaju NATO saveznike na moguće prijetnje, posebice nakon što su zabilježeni upadi ruskih borbenih zrakoplova i dronova te kibernetički napadi u posljednjih nekoliko mjeseci. Iako Rusija tvrdi da nema planova za napad na NATO, baltičke zemlje ostaju oprezne, s obzirom na ruska poricanja prije invazije na Ukrajinu. Od 2022., ove tri zemlje udvostručile su svoje obrambene izdatke kako bi ojačale svoju sigurnost.
U svibnju 2025. godine, Estonija, Latvija i Litva dogovorile su zajedničku suradnju u području civilne zaštite, što je rezultiralo detaljnim planovima za masovnu evakuaciju. Prema Renatasu Pozeli, šefu litavske vatrogasne službe, planovi se pripremaju za evakuaciju oko 400.000 ljudi koji žive unutar 40 kilometara od granica s Rusijom i Bjelorusijom. "Prijetnje mogu biti različite, od moćne vojske duž granica Baltika, koja bi mogla zauzeti sve tri zemlje u samo nekoliko dana, do sabotaža, migracijskih pritisaka ili kampanja dezinformacija", izjavio je Pozela, piše Reuters. U Litvi je grad Kaunas odredio škole, sveučilišta, katoličke crkve i arenu za smještaj 300.000 ljudi. U Vilniusu su provedene vježbe evakuacije, iako su uključivale samo stotinu ljudi, dok se stvarni planovi izrađuju za puno veći broj. Određena su mjesta okupljanja, osigurani vlakovi i autobusi, te uskladištene zalihe poput toaletnog papira i kreveta. Sporedne ceste bit će korištene za evakuaciju civila kako bi se glavne oslobodile za vojsku. U Estoniji se priprema smještaj za desetke tisuća od 1,4 milijuna stanovnika, s posebnim fokusom na grad Narvu, gdje se očekuje da će dvije trećine od 50.000 stanovnika potražiti sklonište. Latvija, s druge strane, procjenjuje da bi trećina od 1,9 milijuna stanovnika mogla napustiti svoje domove u slučaju krize. Ključno ograničenje za evakuaciju izvan granica Baltika je Suwalski prolaz, uski koridor između Rusije i Bjelorusije koji povezuje baltičke zemlje s Poljskom, članicom NATO-a. U slučaju sukoba, vojna vozila imala bi prednost, što bi otežalo bijeg civila. "Moramo uzeti u obzir rizik Suwalskog prolaza", rekao je Ivar Mai, savjetnik za masovnu evakuaciju iz Estonije.
Strah od ruske prijetnje duboko je ukorijenjen u baltičkim društvima. "O tome razgovaramo svaki tjedan, svaki dan – na poslu, svugdje", rekao je Arminas Raudys, 31-godišnji volonter koji je sudjelovao u vježbi evakuacije u Vilniusu. Litavski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys naglasio je: "Ovo je umirujuća poruka našem društvu – mi smo spremni i planiramo." Iako nijedna od tri zemlje trenutno nema detaljne planove za preseljenje ljudi izvan svojih granica, pripreme unutar zemalja su u punom jeku. Baltičke države, svjesne svoje geografske ranjivosti i povijesnog iskustva, ulažu maksimalne napore kako bi osigurale sigurnost svojih građana u slučaju eskalacije sukoba s Rusijom.
Otvori KEKS Pay
Savjet stanovnicima baltičkih zemalja koji žive u strahu od Rusije . Ne dirajte lava dok spava i sve ce biti u redu.