Naša je redakcija ovih dana prazna, ali novinske su stranice pune, prostorijama ne odzvanja zvuk užurbanog kuckanja po tipkovnicama, ali svaki dan ispišemo tisuće riječi, nema stalne zvonjave telefona i svakodnevnih odlaska na teren, ali do informacija i dalje dolazimo.
Ni novinarstvo u jeku pandemije koronavirusa nije imuno na cijeli niz promjena, no Večernji list ipak je svaki dan na kioscima, baš kao i proteklih 60 godina, u svim okolnostima koliko god one izazovne bile. Prilagođavamo se i susrećemo sa situacijama o kojima donedavno nismo ni razmišljali, primjerice poput ovog teksta koji pišemo upravo – o sebi. Cilj nam je, naime, na ovim stranicama pokazati kako ovih dana nastaju novine, tko smo mi, kako radimo i na koji način stvaramo priče koje dolaze do vas.
U galeriji pogledajte kako rade Večernjakovci
Stoga, dobrodošli u redakciju Večernjeg lista u doba korone. Redakciju koja trenutačno izgleda prilično neprepoznatljivo s obzirom na to da inače u njoj radi više od stotinu ljudi, a sada je u njoj samo devetero članova uredništva. I to obvezno na barem dva metra udaljenosti.
– Od samog početka izbijanja pandemije brinemo se za sigurnost naših novinara, ali također imamo na umu da unatoč izvanrednim okolnostima naši čitatelji ne smiju biti zakinuti za važne informacije, stručne i znanstvene analize, osobne priče s terena… – ističe glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić te dodaje kako članovi uredništva u redakciji “iz baze” koordiniraju ostale urednike i novinare koji pak rade od kuće ili po potrebi na terenu. I to punom parom – Večernji list svaki dan izlazi, baš kao i prateći magazini poput Dive, a tu je i portal Večernji.hr te VečernjiTV koji bilježe rekordne brojke posjećenosti. Pritom su i rokovi za pisanje skraćeni kako bi se novine mogle distribuirati u cijeloj Hrvatskoj.
Pravi kad je najteže
– Dok većina ljudi govori što se sve može učiniti dok traje karantena, koje knjige pročitati i koje filmove gledati, nama je posve suprotno. Kod nas se radi više nego ikad, ali mi svi doista ludo volimo ovaj posao! U najtežim situacijama baš nikoga nisam morao zvati i pitati hoće li se priključiti poslu. Divan je osjećaj kada radite s ekipom i znate da svi u njoj istodobno pale računala zatomljujući svoje strahove jer i sami imaju obitelj kojoj prijeti “nevidljiva opasnost”. U životu se pravi ljudi prepoznaju kada je najteže. Srećom, pokazalo se da u Večernjem imamo jako puno takvih ljudi – kaže Dario Markas, glavni urednik portala Večernji.hr koji ističe da se novinari međusobno šale kako jedva čekaju kraj karantene da bi mogli na godišnji. I dok se dijelu redakcije promijenio samo način na koji rade, drugom dijelu je koronavirus dobro uzdrmao temelje onoga što rade.
– Kulturni sektor jedan je od najpogođenijih jer je odgođeno baš sve. Istodobno, naš je sektor pokazao nevjerojatnu agilnost prebacivši velik broj događanja na online platforme, uključujući portal Vecernji.hr na kojem prenosimo predstave, filmove i koncerte – kaže Milena Zajović, urednica kulture, a neobično je raditi od kuće i novinarima sportske redakcije koji su svoje tekstove i priče urednicima često slali sa stadiona.
– Jako nam nedostaje to uzbuđenje utakmica, odlasci na sportska borilišta ili gledanje utakmica na redakcijskim televizorima te interakcija sa sportašima. Ovo ljeto trebalo je biti najljepše za sportske novinare, pred nama je bio nogometni Euro i Olimpijske igre u Tokiju, ali su odgođeni za iduće, nadamo se sretnije sportsko ljeto – kaže pak Karlo Ledinski, urednik Sportske rubrike.
I dok većina novinara trenutačno radi od kuće, dio njih ipak mora izići na teren kako bi se čitateljima prenijela potpuna informacija s lica mjesta.
– Naši su reporteri na prvoj crti u ovoj krizi, kao i u svim krizama u zadnjih 60 godina. Izvještavaju sa svih ključnih događaja, samo što sada pritom koriste maske, rukavice i sredstva za dezinfekciju – ističe glavni urednik Klarić.
– Izvještavala sam iz centra Zagreba u vrijeme potresa, bila na drive-in testiranju na koronu, išla na teren s vatrogascima i alpinistima, ali i u obilazak s volonterima koji nose hranu osobama u izolaciji – nabraja samo neke od svojih zadnjih zadataka novinarka Mateja Šobak, i to u trenutku kada je ulazila u deveti sat “dežuranja” pred zagrebačkom katedralom na dan kada se uklanjao drugi toranj. Ipak, ističe kako dan bez odlaska na neko ključno mjesto događaja ne bi mogla zamisliti.
VIDEO; Uklonjen oštećeni dio sjevernog tornja zagrebačke katedrale
Novinarstvo je rad na terenu
– Za nas je novinarstvo bio i ostao rad na terenu, mislim da moramo ići van kako bismo informirali one koji ostaju kod kuće – kažu pak novinarka Marina Borovac i fotoreporter Boris Ščitar koji su izvještavali iz Zagorja, Podravine, bili s vozačima kamiona koji su u karanteni, na Žumberku… Kako bi Večernji list prenio informacije iz cijele Hrvatske, osim novinara iz zagrebačke redakcije, vrijedno rade i dopisnici iz cijele Hrvatske, ali i iz svijeta.
– Europska komisija svaki dan ima brifing za novinare, od ovog tjedna videokonferencijom na koju se spoji nas stotinjak pa “dižemo ruku” digitalno – ističe Tomislav Krasnec, Večernjakov dopisnik iz Bruxellesa. Da ga rad od kuće nije spriječio u obavljanju novinarskog posla svjedoči i to da je već prvi dan uspio napraviti važan intervju s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom. Dogovoreni intervju s novinarima iz uglednih europskih dnevnih listova u ovim je uvjetima obavljen online, a razgovore sa stručnjacima diljem svijeta preko raznih platformi vodi ovih dana i Zoran Vitas, novinar koji prati znanstveni sektor.
– Novinarstvo u doba koronavirusa neponovljivo je iskustvo. Dogodilo se da sam angažiraniji možda i 30 posto više nego što sam bio do pandemije, i to bez terena i kontakata uživo. Jer vrijeme tehnologije omogućuje kontakte s ljudima na puno više načina osim na izravni ili telefonski. Sada možemo kapitalizirati sve ono na čemu smo godinama radili, svojim temama, sugovornicima, znanstvenicima koji su dali tu dodatnu vrijednost za naše čitatelje – kaže Vitas te dodaje kako je u vrijeme pandemije odgovornost novinara i puno veća, a pogrešna interpretacija može imati i teških posljedica kao i nekorištenje mogućnosti temeljite provjere.
Suradnja sa znanstvenicima
Svjestan da će upravo cijeli niz dezinformacija biti veliki problem tijekom pandemije, glavni urednik Dražen Klarić ističe kako je već na početku krize postavljena jasna urednička politika te da se objavljuje samo vjerodostojan i provjeren sadržaj. Stoga je ostvarena suradnja s vodećim svjetskim znanstvenicima kako bismo pružili samo kvalitetne informacije. Također, oformljen je tim za provjeru informacija.
– Dražen Klarić me svako malo naziva i traži pojašnjenja za pitanja koja do njega dopiru, a ja pritom pokušavam ostati u toku sa svjetskom literaturom i najnovijim znanstvenim spoznajama. U redovitim razmacima ih sažimam i pokušavam ih na relativno razumljiv način prenositi ljudima u Hrvatskoj, kako bi što bolje razumjeli što se zbiva i zašto se poduzimaju razne mjere – rekao nam je pak znanstvenik Igor Rudan koji piše kolumne za Večernji list.
– Smatram da se Večernji list pokazao kao relevantan medij što pokazuju i rekordne brojke na portalu, ali i stabilna prodaja tiskanog izdanja unatoč tome što je niz prodajnih mjesta zatvoreno – zaključuje Dražen Klarić.
I tako se uz samo malo drukčije mjesto radnje, dok je redakcija zatvorena, nastavlja priča koja živi već više od 60 godina: mi smo tu da bismo vas informirali – pravodobno, vjerodostojno, točno i relevantno.
