Osmero Hrvata na listi je čekanja za eutanaziju: 'Plakali smo, smijali se, a onda je mama rekla: Vrijeme je...'
U sobi za umiranje je krevet te stol i stolice. Pacijent može birati gdje će umrijeti, no osoblje ipak natukne da je krevet bolje rješenje. Pri smrti mišići se opuste, a prizor je uznemirujući za obitelj.
Komentari 48
Počela je propaganda za eutanaziju i kod nas. Prvo će ubijati neizlječive bolesnike na samrti, zatim kronične bolesnike, zatim depresivne, a naposljetku i penzionere koji su samo teret društvu, troše prirodne resurse i cuclaju mirovinski fond, umjesto da oslobode taj svoj stan unucima.
Bi li svi iz Možemo htjeli? 🙄
Ako život nije vrijedan, zašto onda ti Švicarci onoliko njeguju npr. Michaela Schumachera? Aha, milijuni eura troškova njege su dovoljan razlog da živi i dalje. Švicarska je ok, ali ovo je sramota i tuga. Gdje je nestao čovjek? Ljudskost? Na koncu, vjera?
Život je tvoj. Uzmi si ga.
Pred ocima mi je odlazila moja sestra!Puno toga se shvati i dosegne u tim trenutcima!Mislim da moramo prihvatiti zivot sa svih strana,jer nismo samo tijela nego smo i duh,koji je vjecan!Zao mi je ljudi koji misle da su samo komadd mesa koji moramo zastititi od boli.....Valja nama preko rijeke...
Plaćeni članak, financijeri nepoznati dim pokazuje na pustinju Negev.
Eutanazija je u stvari samoubojstvo, ali s tom razlikoš što se finalni akt prepušta nekom drugom, možda zbog fizičke nemogućnost da sam skonča daleko brže (i jeftinije) u vlastitoj režiji. Opisani je postupak mučan i uvelike nalikuje izvršenju smtrne kazne u nekom zatvoru. To svakako uz toliko pratećih kerefeka nije dostojanstveni odlazak s ovog svijeta. Uostalom, malo što u smrti ima dostojanstvenog.
Eutanaziju propagiraju i podupiru a istodopno tijekom života presade tri puta srce da bi živjeli. Bijedno.
Agenda je u punom zamahu, rijesiti se viska ljudi. Dobrodosle su promjene spola, cjepiva, sterilizacija, abortusi, eutanazija, itd.
Fascinantno nigdje članaka o napredku medicine, o boljitku kvalitete života, o borbi protiv raznih bolesti, bez mogućnosti predaje, do posljednjeg daha. Nema toga. Eto kakvi smo mi ljudi postali. Kako onda da se nadamo nekoj boljoj i vedrijoj budućnosti? Tužno i žalosno.
Veljkovićko, mi koristimo varijantu "osmoro". A kad si kod si kod grčkog jezika, terapija i eutanazija su nespojivi pojmovi. No, bitna je reklama i koja kartica teksta.
Neizljeciv terminalni bolesnik je svaki zivuci covjek! Zivot je smrtonosna bolest od prvog daha! Svrha zivota je boriti se za Zivot i sto je borba zesca vrijednost zivota je veca. Lagodan, bezbolan zivot je mlohav bez icega vrijedna za uspomene.
Odlučivanje o vlastitiom tijelu / životu treba biti elementarno ljudsko pravo svakog čovjeka. Jasno, tu i dalje ima mjesta za raspravu o mentalnim sposobnostima donosioca odluke.
Svatko je svog života gospidar. I kroz posao, kroz obitelj ili sam, kroz djecu i unuke. Ne biramo rođenje i roditelje, odgoj, socijalno stanje, znamo da na kraju, kad god to bilo, moramo otići. Ako je taj kraj izgledno mučan,, danas smo toliko civilizirani da imamo i izbor kako otići. Koliko god mi je užasno čitati ovaj članak, toliko i podržavam odluku umirućih, te pomoć obitelji i udruge koja se bavi ispunjavanjem zadnje želje odlazećih. Moj otac je umro od raka pluća, od momenta dijagnoze do vremena kad se doslovno ptepolovio u težini i umro prošlo je 4 mjeseca. Uspjeli smo postići da ga ništa nije boljelo u tom vremenu, ali to ne želim nikome na svijetu da prolazi. Da je imao izbor, vjerujem da bi odmah potpisao, nešto je i rekao jednom u tom stilu. Dok ne obolite od smrtonosne bolesti, ne znate kako je to u stvarnosti. Najlakše je osuđivati druge i pozivati se na vječni život kojega nitko i nikada nije svjedočio u povijesti ljudskog roda.
To bi trebala uvesti svaka zemlja, onda ne bi bilo tog "biznisa". Glupo je ako smo GOSPODARI SVOG TIJELA da ne možemo i o tome odlučivati. Laž je i PRENEMAGANJE države ili vjere da im je nešto posebno stalo doo stalo do nas kad obolimo..... Kao teško bolesni ako želimo otići sa ovog svijeta da ne mučimo sebe i svoje bliže u čemu je problem?????
Eto, zbog starih zavjesa koje bi trebalo promijeniti i zbog plave boje sobe - ja se ipak neću prijaviti. Volim drukčije boje i nove zavjese. Voljeti nekoga tako da ga ubiješ - čudno i neprihvatljivo.
Što će ti neka 'organizacija' za eutanaziju? Pa lijepo u apoteku, kažeš svojima da sad ideš, popiješ i adio.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ne mogu izbjeći dojam, da je članak dobro prikrivena reklama. U životu ne postoje stvari, koje su samo jedne boje, a ovaj članak je takav. Napisan je dobro, ali nije me uvjerio. 'Dignitas' organizacija, koja provodi dobrovoljnu eutanaziju bila bi 'neprofitna'? Neuvjerljivo, naročito u Švicarskoj. U opisanom primjeru trošak takove eutanazije naveden je kao 22 tisuće funti. To je veliki novac i nije vjerojatno, da je to plaćeno samo za putovanje.