Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Istraživanje

Optimizam i sreća stanovnika u Hrvatskoj prvi put u usporedbi s 55 država svijeta

Zagreb: Građani uživaju na proljetnom suncu u Parku kralja Tomislava
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
02.01.2018.
u 12:30

Hrvati su generalno sretni ljudi - sretnih je 56% stanovnika, nesretnih samo 8%, što nam pripisuje indeks sreće 48

Hrvati su generalno sretni ljudi - sretnih je 56% stanovnika, nesretnih samo 8%, što nam pripisuje indeks sreće 48, pokazuje novo istraživanje.

Od 1977. godine udruženje WIN provodi istraživanje kojim identificira globalnu sreću, prosperitet i nadu. Ove godine je istraživanje s partnerskim agencijama, među kojima je u Hrvatskoj i Sloveniji sudjelovala Mediana, provedeno u 55 država širom svijeta.

Pobjeda ekonomskog pesimizma

Indeks ekonomskog optimizma u Hrvatskoj iznosi -26 što je u tonu globalnog prosjeka koji je nakon dvije godine pozitivnih indeksa (23 u 2015. godini i 20 u 2016. godini) prešao u minus, preciznije -2. Pozitivno na gospodarsku budućnost gleda 28% globalnog stanovništva, dok 30% gleda negativno. Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks -50), Grčka (-42) i Turska (- 40). Indeks ekonomskog pesimizma je također izuzetno visok među državama članicama EU, budući da je prosječni indeks -16.

Na drugoj strani, među ekonomski najoptimističnijim državama, su Nigerija (indeks 59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46). Južna Azija slovi kao najoptimističnija među svim regijama svijeta s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom -3 približava mišljenju stanovnika EU.

Ako pogledamo susjedne zemlje, pored već spomenute Italije, pesimističan pogled na ekonomsku budućnost imaju stanovnici Srbije (indeks -15) te stanovnici Bosne i Hercegovine (-27). Na suprotnoj stani su Slovenci čije se mišljenje kreće u pozitivnom smjeru te njihov indeks ekonomskog optimizma iznosi +5.

Nada ostaje

Gotovo 40% populacije smatra da će 2018. godina biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju sljedeću godinu predviđalo 52% ispitanika. Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23% očekuje goru godinu od prethodne, a 32% njih smatra da će 2018. godina biti jednaka sadašnjoj.

U pogledu nade među državama pobjedu nosi Indonezija s indeksom nade 66, a Južna Azija slovi kao regija s najviše nade (indeks 51). Među najoptimističnijim državama nalazimo još Nigeriju (64), Fidži (57), Bangladeš i Indiju (oba indeksa 51). U cijeloj Europi je udio optimista jednak udjelu pesimista, to znači da indeks iznosi 0 (u državama EU je niskih 5 bodova). Zanimljivo je da je razina nade viša u siromašnijim zemljama gdje je i mogućnost napretka veća.

Dok je u zemljama bliže Hrvatskoj indeks nade ponekad vrlo visok (Albanija 43 i Kosovo 40), s druge strane je najpesimističnija država svijeta Italija (indeks -41). Dosta je nisko pozicionirana i Bosna i Hercegovina (-18). Hrvatska je s indeksom 16 donekle optimistična, što znači da 39% ispitanika u Hrvatskoj očekuje da će sljedeća godina biti bolja od prethodne, a njih 23% misli da će biti gora. Slovenija se nalazi na nešto višem nivou od Hrvatske s indeksom nade 31, dok je Srbija prošla mnogo lošije - indeks nade je samo 4 na što najviše utječe 30% pesimista.

Manje sretan svijet u 2017. godini

Koliko su Hrvati zapravo sretni? Indeks sreće mjeri se na osobnom nivou, tj. prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi. Lako zaključimo da su Hrvati generalno sretni ljudi - sretnih je 56% stanovnika, nesretnih samo 8%, što nam pripisuje indeks sreće 48. Od naših susjeda Slovenci imaju indeks sreće 56, Bosna i Hercegovina 47, Srbija 45, a Talijani 42 - usprkos negativnom pogledu na budućnost i nedostatak nade.

Najsretnije države su Fidži (92), Kolumbija (87), Filipini (84), Meksiko (82) i Vijetnam (77), dok su najnesretnije Iran (5), Irak (7) i Ukrajina (indeks 8). Stanovnici SAD-a i Rusije jednako su sretni - u obje države je izmjeren indeks 50. Općenito možemo reći da je sretno 49% svjetskog stanovništva, no to je čak 10% manje nego prošle godine. Latinska Amerika čini se najsretnijim kontinentom na svijetu.

U dubinskoj analizi tim WIN-a zaključuje da sreća manje ovisi o zemlji u kojoj živimo, a u većoj mjeri o našoj dobi, prihodima, obrazovanju te načinu života.

Pogledajte i galeriju simptoma koje ne biste nikada povezali s tim da imate problema sa srcem:

Zagreb: Građani uživaju na proljetnom suncu u Parku kralja Tomislava
1/11

Komentara 5

SJ
Sve je uzalud
13:39 04.01.2018.

......moje srce treperi od srece i najsretniji sam na svijetu sto je selu i svijetu obznanjen proracun iz koga je providna moja sreca dobrim rezultatima i providnoscu nasih politicara...... bas je ljepo da su pogodili loto-proracun.......sretan sam sretan.....situacijom u Savudriji gdja moja vlast daje nadbubrezne napore da sacuva tekovine koje su nam priskrbili braniralji mrtvi i zivi......hvala Im.....

AO
ante.oreskovic75
19:22 02.01.2018.

Ona je sama nesretna jadnica

AL
alimitikvica
14:41 03.01.2018.

Značajno je da je anketa provedena po odlasku Milanovića, što je značajno povećalo postotak sretnih. A sigurno i samo među korisnicima interneta, što znači da nije obuhvaćena milijunska populacija koja traži "sreću" po smetlištima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije