VRANKIĆ: S aspekta potrošača svako povećanje poreznog opterećenja cijena proizvoda i usluga je nepovoljno, dok je svako smanjenje poreza popularno. Dakle, i ekonomske učinke prijelaza na porez na dodanu vrijednost (PDV) s aspekta krajnjeg potrošača moguće je ocjenjivati usporedbom iznosa poreza na promet sadržanog u prodajnoj cijeni proizvoda i usluga do početka primjene PDV-a. Praktički znači da se više opterećeni proizvodi porezom na promet izjednačavaju u sustavu poreza na dodanu vrijednost s proizvodima koji su do tada za krajnjeg potrošača bili manje opterećeni. Ta preraspodjela poreznog opterećenja na određeni način pogoduje kupcima - potrošačima proizvoda kod kojih se smanjuje porezno opterećenje, a ekonomski je nepovoljno za potrošače koji svoj dohodak u većoj mjeri koriste za proizvode kod kojih se povećava.
VL: Kakav će biti krajnji učinak tih promjena?
VRANKIĆ: Ekonomski učinak tih promjena nije moguće pouzdano procijeniti, jer svi potrošači troše svoj dohodak u pravilu za proizvode razvrstane po općoj i po nižoj stopi poreza. To znači da će svi potrošači kao budući kupci proizvoda prijelazom na sustav poreza na dodanu vrijednost koristiti pozitivne, a trpjeti negativne učinke preraspodjele poreznog opterećenja. U određenoj mjeri porezna opterećenja u sustavu poreza na dodanu vrijednost preraspodjeljuju se i s proizvoda na usluge. Budući da je PDV porez na potrošnju, jasno je da negativne ekonomske učinke trpe svi potrošači, a apsolutno više trpe oni koji imaju veću potrošnju.
VL: Kako ocjenjujete najave sindikata, alternativnih vlada, da će doći do socijalnog udara?
VRANKIĆ: Promjene u poreznom opterećenju pojedinih proizvoda uvođenjem PDV-a bit će razlog za povećanje prodajnih cijena u krajnjoj potrošnji, kao što su osnovni prehrambeni proizvodi: kruh, mlijeko, mliječni proizvodi i drugi, na koje se sada ne plaća porez na promet i proizvoda i usluga. Pa ipak, i sada stopa poreza iznosi 10 posto na proizvode za prehranu, uključujući vodu, prirodne sokove bez konzervansa, sredstva za higijenu, obuću, odjeću, školska učila, računala, proizvode za građevinarstvo, instalacijski materijal i dr.
VL: O čemu još ovisi hoće li cijene drastično porasti?
VRANKIĆ: U cijeni trgovca na malo bio je sadržan "nevidljiv" iznos višekratno prevaljenog poreza na promet proizvoda i usluga svih sudionika u proizvodnji i prometu toga proizvoda (npr. porez na energente, transport i dr.). Zbog toga će stvarne promjene cijena biti pod značajnim utjecajem konkurencije na tržištu.
VL: Kako ocjenjujete stalnu inicijative oporbe da se izmijeni Zakon o PDV-u i da se uvede nulta stopa na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala?!
VRANKIĆ: Svjedoci smo tih inicijativa i vođenja javne kampanje u vezi s uvođenjem nulte stope, opet u službi predizborne kampanje. Ponovo ističem da mi trebamo učinkovito uvođenje poreza na dodanu vrijednost i djelotvoran porezni sustav, koji će osigurati učinkovito ubiranje poreza.
VL: Što su vaši argumenti protiv dviju poreznih stopa?
VRANKIĆ: Ako bi se nulta stopa primjenjivala na domaću potrošnju značajno bi se povećao broj poreznih obveznika u situaciji povrata (tj. tražbina odbitka PDV-a koje premašuju obveze po osnovi PDV-a), usložnila primjena urednog plaćanja poreza, povećao broj povrata, što otvara prostor za prevare u vezi s povratom PDV-a, spekulacije i utaje poreza, i to u vrijeme kada Bosna i Hercegovina usporedo s uvođenjem PDV-a još gradi poreznu administraciju. Trebamo biti svjesni da jednostavniji porezni sustav u uvjetima u kojima se nalazi Bosna i Hercegovina osigurava učinkovitiju naplatu prihoda po osnovi poreza koji su, uz ostalo, namijenjeni i za socijalnu zaštitu, sektor obrazovanja, gradnju javne infrastrukture i drugih razvojnih programa koji za cilj imaju smanjenje nezaposlenosti, smanjenje siromaštva i, kao krajnji cilj, povećanje životnog standarda svih ljudi u zemlji prosmatrano kroz dulje razdoblje.
