Bez objašnjenja zašto to nisu učinili sami, Milanović i njegovi ministri najavili su da će poštovati preporuke Europske komisije i predložiti mjere kojima će se u tri godine proračunski deficit spustiti ispod 3% BDP-a.
Samo prihod nije rješenje
Brojke koje je dostavila Europska komisija nalažu Vladi da netom prihvaćen proračun smanji za približno tri milijarde kuna. Tolika je razlika između Vladina plana i onoga što od nas traži Europska komisija, no ima mišljenja da smanjenje treba biti i do 6 milijardi kuna jer je Vladin plan od početka nerealan, a mjere koje je dosad objavila i pripremila nedovoljne da ga ostvari. Upućeni u razgovore s Europskom komisijom kažu da Bruxelles neće odstupiti od zadanih projekcija te su odmah dali do znanja da je protezanje prilagodbe na tri, a ne dvije godine, dovoljno velik ustupak.
Što sada? U Banskim se dvorima još ne istrčavaju s detaljima jer ih vjerojatno još nemaju, ali ako je suditi prema prvim reakcijama parlamentarnih stranaka, Milanović ne bi trebao očekivati žestoke udare i otpore u parlamentu, već eventualno na ulici i kod građana ne uspije li pogođene skupine uvjeriti u opravdanost štednje. To što je čekao da mu drugi nacrtaju što mu je činiti, sigurno mu ne ide u prilog. Iz iskustva s drugim zemljama Komisija eventualno može produljiti rok, ali tek ako se uvjeri da vlast sve čini da mu se približi, pa i po cijenu žestokih nemira ili smjena, kao što je to bilo s Montijem u Italiji.
– Hrvatska mora provesti preporuku Europske komisije jer nas sve drugo vodi u visoku zaduženost, siromaštvo i besperspektivnost – izričita je bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, koja kaže da Vlada treba otvoriti sve proračunske stavke i rezati, s tim što bi mirovine bile zadnje na tom popisu.
– Sve što se događalo protekle dvije godine empirijski je dokaz da dominantna prilagodba na strani prihoda nije rješenje – kaže M. Dalić. Milanović je posljednjih tjedana tvrdio da neće biti novih poreza, dok je Linić neodređeno kazao u Bruxellesu da su reformske mjere manje-više napisane te da sav teret prilagodbe neće ići kroz štednju nego bi i prihodi mogli rasti.
Preskupe misije
– Ne bismo ni došli u ovu situaciju da su u dvije godine Vlade provedene bitne reforme. Daljnje povećanje poreza je besmisleno. Ovisno o kompletu mjera, HDSSB bi podržao određene restrikcije na rashodnoj strani proračuna, ali Vlada mora ponuditi program koji nudi svjetlo na kraju tunela – komentira Vladimir Šišljagić, predsjednik vodeće regionalne stranke u Slavoniji. Šef Laburista Dragutin Lesar predlaže da štednja krene od državnih dužnosnika i da im se smanje primanja za petinu, za što je pripremio i zakonski prijedlog. Hrvatska bi se trebala povući i iz svih mirovnih misija UN-a, NATO-a i EU jer značajan trošak sudjelovanja sami snosimo. Lesar misli da će Hrvatskoj trebati najmanje pet godina da prepolovi deficit.
– Prilagodbe su moguće na obje proračunske strane, na prihodnoj, s obzirom na najavu privatizacije državnih poduzeća i monetizaciju autocesta, ali i na rashodnoj, gdje bi se znatne uštede ostvarile ukidanjem prekobrojnih agencija, zavoda, ureda. Socijalni transferi ne bi smjeli otrpjeti značajnije rezanje, nužno je samo uvesti učinkovitiju kontrolu njihovih korisnika – ističe Lesar.
Čak i da ga uvedu, porez na nekretnine ne bi napunio državni proračun jer bi bio prihod lokalnih jedinica. Može se očekivati jači udar na bogate, bilo putem kriznog ili poreza na štednju............ E pa znači udar na bogate??? pa pa zar čovjek mora biti bogat ako je štedljiv i ima u banki par tisuća kuna???????? ako to naprave ja osobno vadim do zadnje lipe i rađe ću to malo sirotinje šta imam držati ispod jastuka, a vjerujem da ćete u tom slučaju u bankama ostati bez lipe od štediša.