Novi austrijski zakon o strancima ili točnije njegov dio koji se odnosi na tražitelje azila u toj državi podigao je dosta prašine u javnosti i prije nego što je jučer donesen i prihvaćen.
Novim zakon predviđaju se strože kontrole onih koji dolaze u Austriju tražiti azil, ali i lakše vraćanje azilanata koji se već nalaze u toj državi. Novi zakon predviđa tako oduzimanje novaca i mobilnih telefona migrantima. Navodi se kako će im biti oduzeto 840 eura koji bi trebali biti upotrijebljeni u djelomičnom pokrivanju troškova postupka obrade zahtjeva za azilom. Istodobno bi se njihovi mobiteli analizirali kako bi se s pomoću geopodataka ustanovila točna ruta dolaska u Austriju. Tako će, ako se ustvrdi da je azilant u Austriju stigao preko neke zemlje Europske unije, u nju biti i vraćen shodno dublinskom pravilu.
– Strog i učinkovit zakon bi trebao spriječiti zlouporabu austrijskog prava na azil – kazao je austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl iz Slobodarske stranke (FPÖ). Na njega se nadovezao i austrijski vicekancelar, također iz redova FPÖ-a Christian Strache koji je kazao kako će novi zakon imati i preventivni karakter.
– Kada se pročuje da provjeravamo imaju li izbjeglice novac, možda mnogi odluče odustati od ovog puta – objasnio je Strache.
Zakon inače predviđa i još neke ključne mjere smanjenja broja azilanata kao i odvraćanje onih koji požele doći u Austriju tražiti azil. Tako će na primjer oni koji su zatražili azil, a putuju u svoje države podrijetla, po hitnom postupku izgubiti status azilanta. Onima pak koji imaju minimalne uvjete za dobivanje rješenje za ostanak u Austriji, neće biti moguće dobiti smještaj od države dok se njihov status ne riješi. Svi azilanti koji naprave neki prekršaj ili kazneno djelo bit će smješteni u pritvor i njihovo će protjerivanje biti provedeno po ubrzanom postupku. I stjecanje austrijskog državljanstva za migrante će biti moguće tek nakon deset godina boravka u Austriji umjesto dosadašnjih šest. Sudeći prema novom zakonu, Austrija je izgleda odlučila krenuti putem Bavarske i postrožiti odnos prema migrantima čiji su zahtjevi za azil u toj zemlji od 2015. godine u stalnom padu.
Na vrhuncu migrantske krize bilo ih je 88.340, 2016. taj je broj pao na 42.285, prošle godine na 24.735, da bi u prvom kvartalu 2018. Austrijanci zabilježili 3992 slučaja traženja azila – najmanje od 2013. godine. Zanimljiv je i podatak kako će se migranti vraćati u države u kojima su najprije zatražili azil, sukladno dublinskom pravilu, a poznato je kako je velik broj njih u Austriju stigao preko Hrvatske. Austrija je istodobno najavila i strože kontrole granica prema Njemačkoj i to s obrazloženjem povećanja stupnja sigurnosti na svojim granicama.
S druge strane, povjerenik za izbjeglice EU Dimitris Avramopoulos izjavio je kako će Njemačka u skladu s novom preraspodjelom prihvatiti dodatnih deset tisuća migranata iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka. No, hoće li se to zaista i dogoditi, tek će se vidjeti s obzirom na ionako zategnute odnose na njemačkoj političkoj sceni i poteze novog ministra policije Horsta Seehofera, koji kretanja migranata vidi samo u izlaznom smjeru, a nikako u novim dolascima.
Ako ove vrate iz Austrije,za par godina bit ćemo,kao Francuska ili kao neke četvrti Londona ili većih gradova u Švetskoj ili u Njemačkoj gdje nemožeš ići sam da te netko ne opkrade,siluje ili nedaj Bože ubije