Na stopu zaposlenosti muškaraca i žena u državama EU i te kako utječe imaju li ili nemaju djecu. Osobito se to odnosi na Hrvatsku u kojoj prosječne obitelji s djecom zbog lošijeg standarda teško mogu preživjeti ako ne rade oba roditelja pa Hrvatska odskače od prosjeka EU jer kod nas je veća zaposlenost žena s djecom nego žena bez djece.
Podaci Eurostata pokazuju da prisutnost djece u kućanstvu različito utječe na stopu zaposlenosti muškaraca i žena, jer, dok je 90% muškaraca u dobi od 25 do 54 godine koji imaju djecu zaposleno, manja je zaposlenost muškaraca iste dobi bez djece (80,9%). Istodobno, u državama EU 72,2% žena u dobi od 25 do 54 godine koje imaju djecu je zaposleno u EU, dok je stopa zaposlenosti žena te dobi koje nemaju djecu nešto veća, 76,8%.
Talijanke i Grkinje manje rade
Dok muškarce koji su očevi roditeljstvo diljem EU, očito, tjera i na veću odgovornost, s druge strane manje razlike u EU u korist veće zaposlenosti žena bez djece u odnosu na žene s djecom posljedica su lošijeg položaja zaposlenih majki u nizu država EU i činjenice da se, izuzev skandinavskih zemalja, zaposlene žene puno više brinu za djecu i kuću od muškaraca. Najveći udio zaposlenih žena s djecom zabilježile su Slovenija (86,2%), Švedska (83,5%), Portugal (83,0%), Litva (82,6%), Danska (82,2%), Nizozemska (80,7%) i Finska (80,3%). Uglavnom je riječ o zemljama poput Danske u kojima se država osobito brine o dobrobiti djece i zaposlenih žena ili državama u kojima znatan broj žena radi skraćeno poput Nizozemske u kojoj tako radi više od petine žena. Najniže stope zaposlenosti žena s djecom imaju Italija (57,3%), Grčka (61,3%) i Španjolska (66,2%). To su ujedno i zemlje s najnižim stopama fertiliteta u EU.
– Razlike u stopama zaposlenosti muškaraca i žena s obzirom na obiteljsku situaciju i manje djece u zemljama EU su očekivane. Najnižu stopu zaposlenosti žena bilježe slabije razvijenije južnoeuropske zemlje koje imaju najslabije razvijenu obiteljsku politiku novčanih transfera obitelji, ali i slabiju dostupnost socijalnih usluga usmjerenih na skrb o djeci. Zemlje s boljim radnim zakonodavstvom koje regulira fleksibilnije radne aranžmane (rad sa skraćenim radnim vremenom, pola radnog vremena i sl.) i razvijenijom infrastrukturom socijalnih usluga za skrb o djeci imaju bitno veću razinu zaposlenosti žena – govori Zdenko Babić, profesor socijalne politike sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Hrvatska, kad je riječ o zaposlenosti žena od 25 do 54 godine koje imaju djecu, odudara od prosjeka EU. Kod nas je zaposleno više žena koje imaju djecu, njih 76%, naspram onih bez djece (72% ). Iako kod nas više žena s djecom radi nego u EU, njihov položaj na tržištu rada je lošiji, primjerice tek ih 2% radi skraćeno.
Specifičnosti Hrvatske
– Hrvatska je prema ovim pokazateljima zaposlenosti žena očekivano nešto bolje plasirana od južnoeuropskih zemalja s tim da je Hrvatska specifična po tome (uz još dvije-tri zemlje) da bilježi veću stopu zaposlenosti žena koje imaju djecu od žena koje nemaju djecu za 4 postotna boda – dok je kod većine zemalja obrnuta situacija, pa je tako za EU27 stopa zaposlenosti žena s djecom niža u prosjeku za 4,5 postotnih bodova od žena koje nemaju djecu. Ove razlike u zemljama EU moguće je objasniti činjenicom da veći broj djece u obitelji češće rezultira povlačenjem s tržišta rada jednog od roditelja, češće žena. Obrnutu situaciju u Hrvatskoj – veću zaposlenost majki od žena bez djece moguće je objasniti relativno slabijom gospodarskom situacijom i činjenicom da danas odluka o imanju djece – bitno korelira s obrazovanošću i zaposlenošću majki. Moguće da ta korleacija ima uzroke u slabijoj obiteljskoj politici u pogledu novčanih naknada te socijalnih usluga za skrb o djeci u Hrvatskoj od većine drugih zemalja EU – kaže Babić.
Stopa zaposlenosti muškaraca koji imaju djecu od 89% u Hrvatskoj je, dodaje, na razini prosjeka EU, dok je zaposlenost muškaraca u dobi od 25 do 54 godine koji nemaju djecu tek 74% i bitno je niža od prosjeka EU od 80%. – To je moguće objasniti kulturološkim aspektima zbog kojih uloga muškarca kao “hranitelja obitelji” donosi dodatnu razinu osjećaja odgovornosti kod oženjenih muškaraca s djecom u Hrvatskoj, dok je socijalni pritisak na neoženjene u tom smislu u Hrvatskoj bitno niži – govori Babić. Podaci Eurostata pokazuju i da s većim brojem djece pada zaposlenost žena, osobito nižeg obrazovanja.
Da li naš vrsni demograf Šterc pročita ovakve članke. Najniža stopa plodnosti kod zemalja sa nezaposlenim ženama. A on smisli mjeru da to nagrađujemo.