S prosječnih 2129 kuna mirovine oko 1,15 milijuna hrvatskih
umirovljenika zaključilo je prošlu godinu. Usporedi li se taj iznos s
prosječnom plaćom, dobiva se prava mizerija: prosječna mirovina
posljednjeg dana 2008. pokrivala je tek 40,46 posto prosječne plaće.
Ako se usporedi s aktualnom minimalnom plaćom, omjer je daleko
izdašniji. No, kako je riječ o prosjeku, jedni jedu kupus, drugi jedu
meso, a svi jedu – statističku sarmu.
Kasno uplaćivali staž
Ta je sarma u 14 od 21 županije izuzetno mršava. Mesa tamo nema ni u
tragovima. Primjerice, kako pokazuju službeni podaci Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje, najnižu prosječnu mirovinu primaju
umirovljenici u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj
županiji. Umirovljenike u te dvije županije od prosječne mirovine
dijeli razlika od 400 kuna. Razlog tome uglavnom je velik broj tzv.
starih poljoprivrednih mirovina koje iznose prosječnih petstotinjak
kuna. S druge strane, najviše su mirovine u gradu Zagrebu i
Primorsko-goranskoj županiji. Njihov je prosjek veći od državnoga za
gotovo 600 kuna.
Poštar Tihomir Nosek iz Zrinskog Topolovca nedaleko od Bjelovara
protekli je mjesec na 60 adresa tamošnjih umirovljenika odnio samo
55.000 kuna.
I službene statistike pokazuju kako je ta općina na posljednjem mjestu
po isplaćenom prosjeku mirovina – manjem od tisuću kuna. Tomu ponajviše
pridonosi činjenica da najveći broj stanovnika “uživa” u
poljoprivrednoj mirovini, pri čemu mnogi od njih nisu na vrijeme počeli
uplaćivati mirovinski staž. Među njima je i Mara Katić (80), koja je
cijeli radni vijek provela na obiteljskom imanju, za što je danas
“nagrađena” mirovinom od 550 kuna na mjesec.
– Da mi nije djece, danas bih bila gladna. Rijetko odlazim u dućan,
štedim na sve načine, a ova mi je penzija dovoljna da platim struju –
veli Mara.
Iznad prosjeka RH
Jedna od najbogatijih općina u Hrvatskoj, Kostrena, ima i najbogatije
umirovljenike u Hrvatskoj. Dok se općinska blagajna “deblja” od
kumunalne naknade koju plaćaju Inina Rafinerija nafte na Urinju,
Termolektrana Rijeka i remontno brodogradilište “Viktor Lenac”,
mirovine su davno zarađene što u plovidbi što u dobrim riječkim
poduzećima, također vezanim uz pomorstvo i srodne djelatnosti, iz kojih
se na vrijeme otišlo u penziju – dok se još “računalo” najboljih deset
godina staža.
Prosječni iznos kostrenske mirovine od 2891,69 kuna “skriva” i mirovinu
od 2800 kuna kojom se “pohvalio” jedan 74-godišnji umirovljenik, rođeni
Kostrenjanin, koji je 42 godine kao stolar tukao more na brodovima
nekadašnje Jugolinije i u mirovinu otišao davne 1968.
– To je premalo, kako od toga živjeti, a puste godine sam radio! –
priča i dodaje da među njegovim sumještanima ima i onih koji svakoga
mjeseca primaju čak i 10.000 kuna, a nisu baš svi među takvima pomorci.
HRVATSKI UMIROVLJENICI
Od prosjaka do blagostanja
