Samo 117 studenata upisalo je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, donedavno zvan Poljoprivredni fakultet, što je tek trećina upisne kvote koja je, inače, lani bila popunjena.
– Upisali smo 97 redovitih studenata na sveučilišnom preddiplomskom studiju i 20 na stručnom studiju, a mjesta je ukupno 325. Za usporedbu, lani smo upisali ukupno 330 studenata. Razlika je, dakle, velika – započinje prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, prodekan za nastavu toga fakulteta. Očekuje da će se na jesenskom roku taj broj ipak povećati za 50 do 60, no i tako će dosegnuti tek od 33 do 50 posto razine iz proteklih godina. Uračunaju li se, pak, i izvanredni te strani studenti, praznih je mjesta čak 320.
Najmanje maturanata
Još su drastičnije brojke na poznatom Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, koje nudi isključivo poljoprivredna zanimanja. Na nove studente čekalo je 110 stolaca, a popunilo ih se dosad – šest. Negativni trendovi nisu pogodili samo poljoprivredu. Na Sveučilištu u Osijeku upisna kvota na svim studijima ljetos je popunjena sa 67 posto, a lani sa 73,3 posto. Prva je ovo jesen, nadalje, da kvotu od 150 mjesta nije potpuno popunila Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.
Uzroke otužnoj statistici treba tražiti, navode upućeni, u niskom natalitetu, manjem broju maturanata, lošijem rezultatu državne mature u ljetnom roku, ali i u iseljavanju i teškom stanju u gospodarstvu, posebno izraženima u Slavoniji.
– Broj maturanata u Hrvatskoj smanjio se za 4000 od 2015. do danas, od toga čak 2300 u strukovnim te 1000 u gimnazijskim programima. Na našem je fakultetu, inače, od 20 do 25 studenata iz gimnazijskih programa, ostali su iz strukovnih. Očito je da je taj manjak maturanata nas najviše kaznio – kaže profesor Lončarić.
Upravo tri slavonske županije, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, na samom su dnu ljestvice po broju maturanata ove godine u Hrvatskoj.
Studenti mehanizacije
– Ako nema djece u vrtićima i školama, jasno da će doći do toga da ih nema ni na studijima, i to nas sustiže – rezimira dr.sc. Oliver Jukić, dekan Visoke škole u Virovitici.
Uz nizak natalitet, lošu statistiku pojačava i, naravno, masovno iseljavanje.
– Dok su moje kolege predstavljale naše učilište po školama, često su čuli odgovor “mi nećemo studirati, odlazimo u Irsku, Njemačku” – govori Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica učilišta u Križevcima, čiji ugled i tradicija sežu iz davne 1860.
– Usto, velik broj kandidata za naše studije nije uspio položiti državnu maturu, što nas je pokopalo. Glavni su nam polaznici učenici poljoprivrednih škola, a u njima je prolaznost na maturi slabija, pa ti đaci nemaju šanse za studij. I o tome bi resorno ministarstvo trebalo razmisliti – poručuje dekanica. Nezaposlenih diplomiranih agronoma ima na birou, ali na studente mehanizacije, primjerice, poslodavci čekaju u redu.
– Poljoprivreda se trenutačno gospodarski prestrukturira, a mi se pokušavamo zajedno s našim privrednim jedinicama organizirati da situacija bude što bolja, i to nije lako. No, već smo započeli razvoj studijskih programa ka graničnim, interdisciplinarnim područjima gdje se lijepo možemo razvijati: zaštiti okoliša, podizanju kvalitete proizvodnje hrane, učinkovitom korištenju energije, novim izvorima energije – zaključuje prodekan Lončarić. U Visokoj školi u Virovitici od 70 do 75 posto iznosit će popunjenost studija menadžmenta s dva smjera, dok praznih mjesta neće biti na računalstvu i poduzetništvu. Broj upisnih mjesta na Sveučilištu u Osijeku, i redovitih, i izvanrednih studenata i stranih državljana, za 60 je manji nego lani.
U neovisnoj državi ništa novo. Smanjuje se broj pučanstva, pa slijedom toga školaraca i studenata. Treba očekivati da će se ovaj trend zaustaviti na 2 miliona pučana, te polovicu školaraca i četvrtinu studenata. Naime naši dični potomci vjerodomoljubnih osloboditelja nemaju potrebu za zgrijevanjem studentske stolice, jer očekuju da će dobiti unosna uhljebnička mjesta. Kada se neovisna država očisti od izdajničkih izroda, čisto vjerodomoljubne vlasti će povesti svoje dvonožne glodare u Raj zemaljski na rodnoj grudi i mir Božji. Problem može nastati kada vjerodomoljubni dvonožni glodari oglodju iznemoglu državnu ragu, pa će im preostati samo medjusobno glodanje.