O Tomislavovoj krunidbi ne znamo ništa, a ona Dmitra Zvonimira savršeno je dokumentirana. Zašto nju ne slavimo?!
Zašto je Zvonimir pao u drugi plan i što su u vezi s njim Hrvati skloniji slaviti: krunidbu ili smrt. Proslava krunidbe mogla bi imati i nezgodnu konotaciju
Komentari 39
Kako veli Krleža:" Zar vi zaista niste pomislili od čega je sastavljen naš nacionalni mitos....od naivnog klečanja nad grobovima naših mrtvih feudalnih kriminalaca i baraba od groblja i zvonika.."
Iz istog razloga iz kojeg ne slavimo obljetnicu izbora uglednog profesora Nevena Budaka za sekretara partije na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta.
S obzirom kakve povjesničare imamo od Budaka, Golstajns te Klasnića i Markovine, brzo ćemo doći do toga da nisu ni postojali.
Papa je imao dvije karte: rex i dux. Rex je označavao vrhovnog vladara koji nema iznad sebe zemaljskog vladara, dok je dux stepenica ispod. Kod slavena knez je bio taj koji iznad sebe nije imao zemaljskog vladara, međutim tada je rex titulu nosio Karlo Veliki, dok su slavenski dobivali titulu dux. Međutim lokalno svećenstvo je to vladarima prevelo kao knez, na neki način su obmanuli lokalne slavenske vladare jer dux nije bila ekvivalentna titula po snazi tada knezu nego rex. Dux dobiven od pape su trebali biti prevesti preciznije.
Prof Budak je najsretniji kad, između redaka, može pisati protiv hrvatskih vladara. Pa naravno da su se morali snalaziti. To je politika! Po Budaku, samo priče iz povijesti srpskih vladara, uglavnom bajke, su točne. Jadnik koji mrzi Hrvatsku!
Evo ga zadnji sekretar partije na fakultetu, koje zvanje 😁, sekretar poznat sa povjesnim podvalama. Lustracija partijskog kadra, očistimo eter od yugosmradije
Asirijac, Serbi su u dva velika rata bili sa imperijalistima i globalistima. Borili se za interese Belgije u Kongu, Francuske u Čadu i GB u južnoj Africi i Rhodezoji.
Priča o krunidbi na Duvanjskom polju 925. godine je romantičarski mit iz 19. stoljeća, titula kralja temelji se na važnim povijesnim dokumentima koji ga spominju kao vladara i kralja, ali pravih podataka nema. To ne znači da nije bio kralj, samo su događaji pretvoreni u bajku koju koriste nacionalističke struje u društvu. Svaki povjesničar će to potvrditi pa i onaj koji je na kraju desnog spektra.
Kerum svoga doba.
Kad je Tito rođen, a kad je umro? A ko je Tito, ne zna se, ali je jasno da to nije on. Kak je umro heroj Luks? E to je rezultat znastvenog rada raznih partijskih sekretara.
Brigajte se vi za svoje kraljeve... i jos jedanput.... kaj ne kak se teško zbuditi u državi koju ne voliš.... baš mi vas je žal
Sve tri riječi – Knez, König i King – dijele potpuno isti korijen i potječu od iste pragermanske riječi kuningaz. Slavenska riječ "kralj" nastala je izravno od osobnog imena franačkog vladara Karla Velikog. Da se nije dogodio ogroman politički i vojni utjecaj Karla Velikog na Slavene, riječ knez bi najvjerojatnije zadržala svoju izvornu težinu i s vremenom se razvila u izravni ekvivalent onoga što je danas King ili König. Istočni Slaveni (Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi) dugo su bili izvan izravnog dosega Karolinškog Carstva, pa na njih Karlo Veliki nije ostavio takav dojam. Zbog toga oni uopće nisu koristili riječ "kralj" za svoje vladare nego knez. Zanimljivo Srbi su isto tek dosta kasno, ali ipak jesu prihvatili riječ kralj za oznaku vrhovnog narodnog i državnog poglavara.
Uglednom profesuru Budaku želim dug život u državi koju ne voli...
Instrument smo u papinim rukama, a još ga nismo imali čast ugostiti.
Hahahaha hrvatski "kraljevi"! Dobro se nasmija...
Teško je s tim našim kraljevima. Ni za jednog od njih se povijesno verificirano ne zna ni kada je rođen, ni kada je umro, ni gdje je sahranjen. Ni jedan nije ostavio ni jedan novčić. Da su postojali neki od njih sigurno bi kovali svoj novac kao svi vladari toga doba. Imaju malo manje povijesne pozadine od Aragorna ili Targarijana.
Zelensky.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
U mom gradiću, na više mjesta, postoje spomen-ploče postavljene 1925. kad Hrvati (i dakako Hrvatice) proslaviše tisućljeće od "krunitbe kralja Tomislava".