Personalizirano cjepivo protiv raka kože, razvijeno na temelju genetskih obilježja tumora svakog pojedinog pacijenta, pokazalo je obećavajuće rezultate u velikom kliničkom ispitivanju. U kombinaciji s postojećom imunoterapijom rizik od smrti ili ponovne pojave bolesti smanjen je za 42 posto, što bi moglo predstavljati važan iskorak u razvoju novih metoda liječenja zloćudnih bolesti. Istraživači vjeruju da bi ova inovativna terapija mogla otvoriti novo poglavlje u onkologiji, osobito kada je riječ o liječenju prilagođenom svakom oboljelom. Osim manjeg rizika od povratka melanoma, rezultati su pokazali i da je vjerojatnost njegova širenja na druge organe tijekom dvije godine bila 38 posto niža nego kod pacijenata koji su liječeni samo imunoterapijom.
Iza razvoja cjepiva stoje farmaceutske kompanije MSD i Moderna, koje mogućnosti primjene iste tehnologije već istražuju i kod drugih oblika raka. Među bolestima za koje se provode dodatna ispitivanja nalaze se karcinomi pluća, bubrega i mokraćnog mjehura. Iako su prvi nalazi izazvali veliko zanimanje medicinske zajednice, stručnjaci koji nisu sudjelovali u istraživanju pozivaju na oprez. Naglašavaju da je za konačnu procjenu učinkovitosti potrebno dulje pratiti oboljele, posebno kako bi se ustanovilo povećava li nova terapija njihovo ukupno preživljenje. Novi oblik liječenja predviđen je za osobe kojima je melanom već uklonjen operacijskim zahvatom, ali kod kojih i dalje postoji opasnost od ponovne pojave bolesti.
U istraživanje je bilo uključeno ukupno 1137 punoljetnih pacijenata. Svi su liječeni Keytrudom, odobrenim imunoterapijskim lijekom čija je zadaća potaknuti obrambeni sustav organizma na prepoznavanje i uništavanje zloćudnih stanica. Sudionici su pritom bili podijeljeni u dvije skupine. Približno dvije trećine njih uz standardnu terapiju dobivale su i novo cjepivo, dok je ostatku primjenjivan placebo, pripravak koji ne sadržava aktivnu djelatnu tvar. Eksperimentalno cjepivo, poznato pod nazivom Intismeran, koristi tehnologiju glasničke RNK, odnosno mRNK, koja je široj javnosti postala poznata tijekom pandemije koronavirusa. No, za razliku od uobičajenih cjepiva koja se proizvode prema jedinstvenoj formulaciji, ovaj se pripravak prilagođava svakom pacijentu. Prije njegove izrade stručnjaci analiziraju obilježja odstranjenog tumora kako bi utvrdili koje bi promjene imunosni sustav trebao prepoznavati.
Na temelju tih informacija nastaje individualizirano cjepivo koje bi trebalo pomoći organizmu da prepozna i napadne preostale stanice melanoma te tako smanji mogućnost ponovnog razvoja bolesti. Podaci prikupljeni tijekom dvogodišnjeg praćenja pokazali su da su oboljeli liječeni kombinacijom cjepiva i imunoterapije imali osjetno manji rizik od povratka raka i njegova širenja. Profesorica Pippa Corrie, onkologinja koja je sudjelovala u istraživanju u bolnici Addenbrooke's u Cambridgeu, smatra da bi upravo takva individualizacija mogla biti jedan od najvažnijih smjerova budućeg razvoja onkološkog liječenja. „Personalizacija je sljedeći veliki korak u liječenju i to je doista uzbudljivo. Riječ je o izvanrednoj tehnologiji,” izjavila je profesorica Pippa Corrie, onkologinja koja je sudjelovala u provedbi dijela istraživanja među pacijentima bolnice Addenbrooke's u Cambridgeu, piše BBC.
„Ključno je pitanje u kojoj mjeri možemo dokazati njezinu stvarnu vrijednost, a ovo je ispitivanje prvi put potvrdilo da takav pristup može djelovati,” dodala je. Među sudionicima istraživanja bio je i Tony Chapman, 75-godišnjak kojemu su liječnici 2019. godine otkrili melanom. Njegovo liječenje počelo je operacijom kojom je uklonjen zloćudni tumor na prsnom košu. Međutim, bolest se poslije ponovno pojavila. Nakon što je primijetio kvržicu ispod pazuha, pregledima je potvrđeno da se rak vratio, zbog čega je morao biti podvrgnut dodatnom kirurškom zahvatu.
Chapman je potom odlučio sudjelovati u kliničkom ispitivanju nove terapije, nadajući se da bi time mogao pomoći razvoju liječenja koje će koristiti i drugim oboljelima. Budući da je istraživanje provedeno tako da sudionici nisu znali kojoj skupini pripadaju, Chapman još uvijek nema informaciju je li uz Keytrudu primao personalizirano cjepivo ili placebo. „Činilo mi se da je to izvrsna prilika da pridonesem napretku znanosti, a istodobno možda i sam imam koristi od liječenja. Pomislio sam, što uopće mogu izgubiti?,” ispričao je Chapman. Tri godine nakon uključivanja u istraživanje njegovo je zdravstveno stanje stabilno, a melanom se nije ponovno pojavio. I dalje redovito odlazi na liječničke kontrole, koje se obavljaju svakih šest mjeseci. Ipak, njegov pojedinačni slučaj ne može biti dokaz djelotvornosti eksperimentalnog cjepiva, osobito zato što nije poznato je li ga uopće primao.
Rezultati istraživanja privukli su pozornost i financijskih tržišta. Dionice Moderne i MSD-a, kompanije koja na američkom tržištu posluje pod nazivom Merck, zabilježile su snažan rast nakon što su tijekom ljeta objavljene prve naznake uspješnosti nove terapije. Naknadna objava detaljnijih podataka ipak je dovela do drukčije reakcije ulagača. U četvrtak je vrijednost dionica obiju kompanija pala nakon što su analitičari zaključili da novi rezultati nisu dosegnuli razinu učinkovitosti zabilježenu u ranijem istraživanju, koje je obuhvatilo znatno manji broj ispitanika. Unatoč tome, proizvođači nastavljaju s pripremama za moguću registraciju cjepiva. Potvrdili su da su otvorili razgovore s regulatornim institucijama, a zahtjev za odobrenje terapije mogao bi biti podnesen već sljedeće godine.
Jedno od važnih pitanja pritom će biti cijena liječenja. Za razliku od standardiziranih lijekova, personalizirano cjepivo zahtijeva zaseban postupak izrade za svakog oboljelog. To uključuje genetsku analizu tumorskog tkiva, obradu dobivenih podataka i proizvodnju pripravka prilagođenog pojedincu. Upravo bi složenost tog postupka mogla utjecati na odluku o uvođenju terapije u britanski Nacionalni zdravstveni sustav (NHS), gdje će uz kliničku korist trebati procijeniti i financijsku održivost njezine šire primjene. Istraživanje se u međuvremenu nastavlja. Liječnici će tijekom duljeg razdoblja pratiti zdravstveno stanje sudionika kako bi ustanovili koliko dugo traje zaštitni učinak liječenja, pojavljuje li se bolest ponovno te utječe li terapija na očekivano trajanje života, piše BBC.
Profesor Alan Melcher s londonskog Instituta za istraživanje raka, koji nije bio uključen u provedbu ispitivanja, smatra da objavljeni podaci predstavljaju značajan znanstveni napredak. Ipak, upozorava da ohrabrujući rezultati kod melanoma ne znače automatski da će isti postupak biti jednako uspješan i kod drugih zloćudnih bolesti. „Ovo je važna potvrda da takav pristup liječenju ima potencijala, ali ne smijemo donositi zaključke koji nadilaze ono što nam dosadašnji znanstveni dokazi pokazuju,” upozorio je. „Na temelju jednog kliničkog ispitivanja provedenog na pacijentima s melanomom ne možemo pretpostaviti da će ista metoda biti učinkovita u liječenju svih vrsta raka. Dulje praćenje pacijenata bit će ključno kako bismo razumjeli utjecaj terapije na njihovo ukupno preživljenje,” objasnio je profesor Melcher, piše BBC.
Detaljni nalazi istraživanja najavljeni su za predstavljanje u subotu na kongresu Europskog društva za medicinsku onkologiju (ESMO) u Madridu. U trenutku objave tih rezultata istraživanje još nije bilo objavljeno u recenziranom medicinskom časopisu. To znači da njegovi podaci i zaključci tek trebaju proći neovisnu znanstvenu provjeru, koja je važna za potvrdu pouzdanosti i kliničkog značenja dobivenih rezultata. Premda će konačna procjena vrijednosti nove terapije ovisiti o dodatnim istraživanjima, dosadašnji nalazi upućuju na to da bi cjepiva izrađena prema individualnim obilježjima tumora mogla postati važan dio budućeg liječenja melanoma, a potencijalno i drugih vrsta raka.
Otvori KEKS Pay
