Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir zatočena je iranska aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi. Predsjedavajuća norveškog Nobelova odbora Berit Reiss-Andersen započela je jučer svoj govor riječima na farsiju – “Žena, život, sloboda”, što je jedan od slogana prosvjeda protiv iranske vlade koje je vodila upravo Mohammadi. Prosvjedi su bili usmjereni protiv smrtne kazne i za prava žena.
– Norveški Nobelov odbor odlučio je dodijeliti Nobelovu nagradu za mir 2023. Narges Mohammadi za njezinu borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i za promicanje ljudskih prava i slobode za sve – rekla je Reiss-Andersen. Mohammadi trenutačno služi kaznu od 10 godina i devet mjeseci u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin, a osuđena je i na bičevanje sa 154 udarca. Mohammadi je i zamjenica čelnice nevladine organizacije Defenders of Human Rights Center koju je osnovala Shirin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2003. godine. Zanimljivo je istaknuti i kako je Mohammadi druga žena u tri godine koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, 2021. laureat je bila Maria Ressa s Filipina zajedno s ruskim novinarom Dmitrijem Muratovom. No ukupno je tek 19. u 122 godine dodjeljivanja.
Demonstracije koje je vodila bile su potaknute smrću 22-godišnje Mahse Jhine Amini koja je bila u pritvoru iranske moralne policije, a sama Moharmmadi uhićena je jer nije pravilno nosila maramu. Nastavila je s aktivizmom i u zatvoru pa je dobila dodatnih godinu dana zatvora zato što je uspjela dati intervju nekim medijima opisujući seksualne napade u zatvoru. Isto je opisivala i u knjizi “Bijelo mučenje: Razgovori sa zatvorenim Irankama”. O zatvorenicima iz samica govorila je i u dokumentarcu, a slično je kažnjavanje prošla i sama. I za to je služila zatvorsku kaznu.
POVEZANI ČLANCI:
Novinari CNN-a uspjeli su od laureatkinje dobiti i neke pisane odgovore u kojima se i dalje protivi postupanjima Islamske Republike Iran od njezina postanka te ih naziva licemjernim jer je jedna od metoda seksualno nasilje protiv žena u zatvorima.
“Zamislite Iranke koje su 44 godine po ljetnim vrućinama bile prisiljene nositi pokrivalo za glavu, duge kapute i tamne hlače. Sada te iste žene doživljavaju seksualno zlostavljanje i uznemiravanje”, napisala je.
Kršenje ljudskih prava
Sasvim je jasno da Nobelova nagrada za mir još jednom nosi i političku konotaciju, ovog puta usmjerenu protiv iranskog režima. Iznimka je Svjetski program za hranu 2020. ili Međunarodna kampanja za zabranu atomskog oružja 2017., ali s druge strane i etiopski premijer Abiy Ahmed 2019. godine. Posljednje tri godine nagrađeni su bjeloruski, ruski i filipinski aktivisti novinari, dakle iz zemalja ili područja gdje je očito smanjivanje ili kršenje ljudskih prava i građanskih sloboda.
VIDEO Dodjela Nobelove nagrade za književnost
Otkako je Obama dobio tu nagradu za mir ne treba je ni shvatati ozbiljno. Koliko je taj tip samo ratova započeo...