Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 147
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
24 godina obrađuje vapnenac

Njegova priča proglašena je najboljom: O bračkom kamenu govori se i u Bruxellesu

storyeditor/2023-11-30/Glavak.jpg
Privatni album
02.12.2023.
u 19:28

Na otoku Braču danas ima, ističe D. Martinović, čak 56 kamenoklesarskih obrta, a taj posao zanima i mlade

O bračkom kamenu govorilo se u Europskom parlamentu u Bruxellesu! U sklopu konferencije SME Europe Forum dodijeljene su nagrade za najuspješnije poduzetničke priče malih i srednjih poduzeća. Eurozastupnica Sunčana Glavak dodijelila je nagradu Dinu Martinoviću (42), vlasniku Klesarstva Martinović na otoku Braču, čija je priča proglašena najboljom od 50 prijavljenih iz Hrvatske.

Nagrade su, rekla je Glavak, otišle u ukupno deset zemalja. Klesarski obrt obitelji Martinović njeguje 50 godina dugu tradiciju izrade bračkog kamena prepoznatljivog diljem svijeta. Obitelj Martinović radionicu ima u blizini velikog kamenoloma, u mjestu Donji Humac, gdje nastavljaju tisućljetnu tradiciju izrade bračkog kamena od kojeg su čuda stvarali Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac i Ivan Meštrović. Dino Martinović počeo je klesanjem zarađivati za život s 18 godina.

– Otac je završio kamenoklesarsku školu i dan-danas radi sa mnom. Ima 73 godine, a obradom kamena bavi se već 52 godine. Ja sam počeo s 18 i otvorio samostalni obrt prije petnaestak godina – kaže nam Dino koji se specijalizirao za uređenje kupaonica: – Izrađujemo kamene umivaonike i sudopere. Svaki je različit, unikatan, različite vrste obrade i veličine. Izlagali smo dva puta na sajmu interijera InDesign u Zagrebu, gdje smo predstavili kamene umivaonike.

Brački kamen je, pojašnjava, poseban po svojoj strukturi. – Jako je cijenjen u svijetu. Evo, i u Europskom parlamentu se čulo da je od njega sagrađen dio Bijele kuće u Washingtonu, dio Dioklecijanove palače u Splitu, parlament u Budimpešti... I mi izvozimo. Radio sam za Njemačku, Ukrajinu, Austriju, Sloveniju, Crnu Goru i druge države – napominje Martinović.

Na otoku Braču danas ima čak 56 kamenoklesarskih obrta. U radu koriste sve vrste bijelog i sivog bračkog kamena te raznovrsne boje i nijanse granita i mramora. Izrađivali su i kamine, grobnice, kamene figure, kamene suvenire, lampe, držače salveta, fontane, spomen-ploče, kamene stolove... Otok Brač sastavljen je od čvrstih stijene vapnenca i dolomita nastalih prije stotinjak milijuna godina u razdoblje krede. Zbog čestih oborina taložio se sloj kamenja i pijeska u nižim dolinama pa je nastajao sloj deluvijalnih breča. U razdoblju holocena, prije 20 do 30.000 godina, Brač je postao otok. Poznat po bijelom i sivom kamenu. Diljem otoka danas je više kamenoloma, u okolici Pučišća, na istočnom dijelu te u blizini Nerežišća.

Brački bijeli kamen naziva se i "veselje unito" i "veselje fiorito" prema uvali iznad koje je stari kamenolom. U antičko doba na Braču su se, uz nebesku zaštitu boga Heralka, klesali sarkofazi koji su pronađeni u kamenolomima Plate, Rasohe, Stražišće i Škripu, a prodavali su se najviše u Saloni. Dioklecijanova palača je gotovo u cijelosti sagrađena od bračkog kamena. Rimski graditelj Marko Vitruvije pisao je da kamen treba vaditi dvije godine prije nego što se počne graditi, i to ljeti, te ga ostaviti da leži na otvorenom mjestu. "Onaj kamen koji za te dvije godine oštete vremenske nepogode, neka se polaže u temelje. Ostali, koji ostane neoštećen, moći će izdržati, ako se uzida nad zemljom, jer ga je priroda isprobala", zapisao je Vitruvije.

Bit će nasljednika

U Pučišćima je sredinom 15. stoljeća Andrija Aleši zakupio kamenolom u uvali Veselje. Od alata koristili su se macola, maca od taja, mlat od ruke, šćapadur, piket, tajenta, martelina, razne rašpe i dlijeta. Obitelj Štambuk je u drugoj polovini 19. stoljeća izvozila kamen jedrenjacima u Carigrad i Odesu. S vremenom je otpreman čak i u Australiju! Kamenoklesarski zanat prenosio se od majstora na učenike kalfe, a 1906. na Braču se pokreću i prvi tečajevi u Pučišćima i Selcima, i to u suradnji s Obrtničkom školom u Splitu. Nakon 2. svjetskog rata otvorena je industrijska kamenoklesarska škola. Od 1991. Klesarska škola u Pučišćima počinje raditi kao samostalna škola za obrazovanje klesarskih tehničara, klesara i rudara površinskog kopa. Ima pedesetak učenika. Posao zanima i mlade, pa se tako i Dino nada da već ima nasljednika.

– Sin ima devet godina, i ako će me slijediti kao što sam ja svoga oca, klesat će kamen, iako je to fizički jako težak posao. No, kad nešto, voliš, kad nešto radiš iz gušta, istražuješ i tražiš inovacije, tada nije teško raditi. Nema ljepšeg osjećaja nego kad ti ljudi pošalju fotografije kupaonica i kažu da su jako zadovoljni.

POVEZANI ČLANCI:

VIDEO: Koncertom Zagrebačkih solista u Oktogonu započelo 'zagrijavanje' za Advent

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije