Helikopterska hitna služba ne može, kako je najavila zdravstvena administracija, početi s radom ove godine jer sama nabava helikoptera traje najmanje godinu dana, koliki je uobičajeni rok isporuke za nove helikoptere. Da država planira kupiti upravo nove helikoptere za hitnu pomoć, jasno je iz iznosa od 34,6 milijuna eura, koliko su naveli da je ulaganje u kupnju četiri helikoptera i edukaciju timova budući da je cijena jednog helikoptera oko osam milijuna eura.
Državi je plan kupiti te helikoptere, dok će njima, odnosno hitnom službom, podsjetimo, upravljati privatnik iz tri stalne i tri povremene baze. Kako će funkcionirati taj javno-privatni odnos i kada će Hrvatska doista imati helikoptersku hitnu službu, pitanja su na koja bi odgovor morala sadržavati studija izvodljivosti za koju nam iz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako nije javni dokument. Tko je taj dokument proglasio tajnim, nisu nam odgovorili, a riječ je o studiji koju su izradile dvije tvrtke za savjetovanje za što im je plaćeno 157.900 kuna.
Što “tajna studija” predlaže, ne znaju ni u udruzi HELP, Helikopterima liječnici pomažu, čiji predsjednik Mladen Tureček smatra da helikopterska hitna služba u Hrvatskoj treba funkcionirati prema iskušanom modelu kakav već desetljećima imaju Njemačka i Austrija.
– Radi se o službi u civilnom sektoru koja se ne naplaćuje iz državnog proračuna, već se pokriva iz raznih izvora (korisnika), a uključuje i donacije. Takav model ne dozvoljava prekomjerna zapošljavanja! Predloženi koncept s tri permanentne i tri povremene baze ne zadovoljava potrebe Hrvatske. Predloženi model ne pokriva dovoljno ni stanovništva ni prometa niti zadovoljava kriterij „zlatnog sata“ za sve. Četiri helikoptera nisu dovoljna da se pokrije ni njihov model sa šest baza ni naš prijedlog od pet baza s razvojem do konačnih osam baza – komentira Tureček dodajući kako smatra da je helikoptersku hitnu s novim helikopterima nemoguće uspostaviti u ovoj godini.
Vladin je plan, podsjetimo, uspostava tri trajne baze: Zagreb, Krk i Split, kako su objasnili u svom odgovoru na zahtjev oporbe za smjenu ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundžića. No, kako Tureček objašnjava, prođe li takav plan, veliko područje i brojno stanovništvo ponovno ostaje izvan dosega helikopterske hitne u takozvanom zlatnom satu. “Zlatnim satom” naziva se sat vremena od poziva da se nesreća dogodila do dopreme ozlijeđenih u zdravstvenu ustanovu. Uz spomenute tri fiksne baze bez takve medicinske pomoći ostali bi, primjerice, Zadar, Gospić, Slavonija, krajnji jug zemlje itd. Ako je plan tom problemu doskočiti privremenim bazama u Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Karlovcu, ponovno se otvara niz pitanja među kojima i ono ključno – što bi značilo privremeno funkcioniranje hitne helikopterske baze?
Vjerodostojno,transparentno i učinkovito