Nikolić: Srbija ne može ispuniti dva uvjeta EU

EU vam ne treba, nama nije donijela ništa dobro, samo par dobro plaćenih mjesta u Bruxellesu za političku elitu.

I kako mislite u EU a da ne ispunite bilo koji uvijet koji je postavljen pred Srbiju.

Svi mi znamo ko je usao u EU! EU se raspada kao sto se vec jedna unija raspala prije 70 godina.Dosta lazi, i podmukle politike!!!

"Problem koji Srbija ima s Kosovom, Ukrajina ima s Krimom " Potpuno pogresno. Ukrajina vise nista nema sa Krimom. Zavrsena prica.

Pa šta je tu Toma pogrešno rekao? Mi priznati Kosovo i Metohiju nećemo, tačka!!! Uvesti sankcije Rusiji nećemo, kraj priče!!! Dva sasvim dovoljna razloga da ne budemo primljeni u jednu crnu rupu bez dna, i vrtlog ludila kakva je nakaradna tvorevina nazavana Evroska Unija!!! STOP EU!!!.

Bez razloga jel😠u tebi te ce jos uvjek krv mrznje,sve dok srbijom takvi haraju nikad nista od srbije, ti si Cetnik ostat ces ,Srbija nema mijesta u EU dok takvi vladaju u njoj napravit treba ju izolirati sa svih strana

Budimo realni, Srbija i nije za NATO i EU. Njeni građani vrlo dobro to znaju. Čak i da se isforsira to članstvo, nikad tu ne bi bilo do kraja otvorenih karata. Bombardiranje 1999. je izvedeno da se konačno zaustavi srpska vojska u uništavajućem pohodu na sve druge oko sebe. Nakon poraza u Oluji preostalo je da "umire" Kosovo i Metohiju, to su učinili na jedini način koji su tada znali a to je da krenu s jednog kraja teritorija te danas neovisne zemlje i protjeruju sistematski sve nesrpsko stanovništvo u stotnama tisuća do drugog kraja. U tome bi sigurno uspjeli da oko polovine teritorija nije konačno NATO udario na Srbiju, uništavajući joj infrastrukturu i konačno joj pokazavši kako to izgleda kad oni to drugima rade. Srbija treba ostati izvan te organizacije, jer ni po tradiciji ni po stremljenjima naroda ne spada u zapadne saveze. Ne vidim tu ništa loše, svak sebi bira gdje će i kome se prključiti, ako si mala zemlja moraš negdje biti da ne bi bio pregažen ako se politčko vojna situacija u svijetu preokrene preko noći pa se nađeš sam kao kost bez ikakve zaštite susjednih zemalja. Nije se to jednom u povijesti desilo. Neka Srbije uz Rusiju, to je prirodni savez, kao što je naš da smo uz zapadne saveznike.

"jezične veze sa Ruskom Federacijom".....pa vise Hrvatska ima jezične veze sa Rusijom nego Srbija, jedino ako ne misle na cirilicu koja opet nema veze sa Ruskom cirilicom. Pa vise ima istih Ruskih I Hrvatskih rijeci nego Ruskih I srpskih a da ne govorimo da rusi govore cakavski ko I hrvati.... Fonetsko-gramatički arhaizmi Uz ine prastare značajke čakavske gramatike, najviše na Kvarneru (otoci i Vinodol) ističu se napose pluralni nastavci slični ruskima i obratni od srpskohrvatskih (srednjojužnoslavenskih): tu muški plurali često završavaju na -e, a ženski na -i. Npr. Harvâte, Moškovâne (Rusi), jude (ljudi), yzdène (konji) i slični, pa ženski plurali nogî, rukî, ledvi (ledja), skári (škare), hrústi (kršine), itd. Takodjer i arhaične imenice srednjeg roda na -e kod čakavskih otočana na Kvarneru imaju osobite zbirne plurale na -ja nalik ruskima: ime > imjâ, sime > simja (sjemenje), vrime > vrimjâ (podneblje) itd. U čakavskom pluralu su nastavci lokativa na -ah i instrumentala na -ami isto slični ruskima i različiti od srbohrvatskih. Takodjer je i arhajski komparativ kajkavskih pridjeva na -ši ili -eši sličniji ruskomu negoli srbohrvatskom komparativu. Arhaična čakavska i kajkavska akcentuacija isto je vrlo različita od srbohrvatske štokavštine i najbliža ruskom naglasku, jer je taj naglas većinom na kraju ili bar na predzadnjem slogu, a ne na početku višesložnih rieči (naprotiv je štokavski naglasak često na početku i nikada na kraju rieči). Najbliže ruskomu i najdalje od srbohrvatskog je izrazita oksitona akcentuacija sjevernih kajkavaca u Podravini, ter jadranskih čakavaca na otocima, u Vinodolu i istočnoj Istri. Samo kod miješanih jugoistočnih kajkavaca srednje Hrvatske i mladjih štokaviziranih polučakavaca dalmatinskog kopna, Like (Gacka) i Pokupja se mladji naglasak pomiče naprijed slično štokavcima. Slijedi nekoliko fonetsko-gramatičkih primjera iz Kvarnerskih otoka za staročakavsko-ruske (i još ranije praindoeuropske) homologije: --------------- Kajkavsko-ruske disjunkcie....: Kajkavsko-moskovske disjunkcie (spram srednjoruskog standarda): rus. bolšoj / kaj. bolši (bolji), glibokij / glibôki (dubok), grjazi / grézje (blato), hiža = hiža (kuća), jaščerica / jaščérica (žvala-herpes), kozel = kozel (jarac), prinesti = prinesti (donieti), projti = projti (preći), risovanije / risanje (crtež), rubaška / rubača (košulja), serdčeko / serčeko (srdašce), sverhu / zvérhu (odozgo), tam = tam (ondje), tisjača / tisúča (hiljada - 1000), žalud / želud (žir), itd. Kajkavsko-arhangelske disjunkcije (spram sjevernoruskog Pomorja): ande / anda (tada), bolvan = bolvan (trupac-deblo), davnošnij / davni (prastar), domovina = domovîna (zavičaj), došš' / deš (kiša), hramlet / hramlem (šepati), hudoj / hudi (zao-opasan), kut = kut (ugao), podgorje = podgórje (brdovita obala), sejgod / segóda (ove godine), smytje / smetje (smetlište), zafse / zavsem (potpuno), zybka / zibka (ljuljačka), itd. Čakavsko-moskovske disjunkcie Sli;ne disjunkcie jadranskih ákavaca spram srednjoruskog standarda: dolgij / dalgi (dugačak), dožd / dažd (kiša), dub = dub (hrast), iskat = iskàt (tražiti), jadoviti / jadôvni (ranjen-bolestan), kratelj / kratêl (zaraza-pošast) kurit = kurit (ložiti), korol / kerol (kralj), perehod / parhòd (prilaz), pustoši = pustòši (pustara-stepa), sej = sej (taj), shod / zihòd (zalaz-silaz), skazat' = skazàt (izbrbljati), skot = skot (stoka), stolbi / stàlbi (stepenice), topor = topôr (sjekira), tulovišće / tulýna (trup-tijelo), usy / usje (brada), velet' / velìt (reći), vnutri / vanûtri (unutar), v'stat / vastát (dići se), vtoroj / tórri (drugi), vylez / vlêzina (pristup), vysohnut' / vasehnút (uvenuti), zadet = zadêt (zapeti-zakačiti), ... etc. Čakavsko-arhangelske disjunkcije Slični razdvojeni arhaizmi izmedju Kvarnera i Bijelog mora: abik / abìš (podmorske stiene), babuljki / babûlji (obalne valutice), banka / banak (pješčani sprud), bližik = bližîk (srodnik-zemljak), dosadit' = dosadìt (dojaditi), dymnik / dimnik (dimnjak), eko = eko (tako-evo), hlam = hlam (brdo-greben), kostje = kostjê (skelet-kostur), kotiga / kotrîga (haljina), krosna = krosná (tkalački stan), krotit' = krotit (dresirati), pahat' = pahàt (mahati-brisati), skocit = skocìt (poskočiti), pavna / plavna (blato), pestat' / peštàt (mučiti-uništiti), revet' / revat (urlati), soha = soha (rašlje-račva), šuica / šuíca (ljevica), varda / varda (straža), v'vek / vavek (zauvijek), zaspat' = zaspat (usnuti), zastruga / struga (rječno korito), zavopet' / zavapìt (povikati), ... itd.