Tomislav Karamarko i Zoran Milanović združenim snagama “miniraju” referendum o izbornom zakonu koji je pokrenula Željka Markić. Dvije najjače hrvatske političke stranke nisu presretne što se sada otvorila ta tema. Ne žele je odmah sasjeći u korijenu jer bi im to mogli zamjeriti birači, ali je iz njihovih pitijskih odgovora jasno da bi bili najsretniji da sve ostane po starom.
To nije slučajno jer važeći izborni sustav daje predsjednicima stranaka faraonske ovlasti kada je riječ o sastavljanju izbornih lista. Nismo uspjeli dobiti službeno stajalište HDZ-a o inicijativi Željke Markić.
Izborno se zakonodavstvo mora temeljito promijeniti
Prvo nam je jedan visokopozicionirani HDZ-ovac rekao da nije upoznat s prijedlogom, što zapravo znači da ga ne smatraju bitnim. Zatim smo pokušali dobiti “stručni komentar” od HDZ-ova stručnjaka za Ustav i izborno zakonodavstvo. Potvrdio nam je da HDZ ne želi komentirati prijedlog o referendumu zato što “nije zauzeo stav”.
Zato jasan stav ima predsjednica ORaH-a Mirela Holy. Ona smatra da se izborno zakonodavstvo mora temeljito promijeniti. Upozorava, međutim, da je slabost preferencijskog glasovanja u tome što postoji velika vjerojatnost da će biti izabran još manji broj žena u Saboru nego što ih ima danas. Stoga se ona zalaže da se 50 posto kandidata bira s muških, a 50 posto kandidata sa ženskih lista. Osim toga, želi da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica te da izborni prag iznosi samo jedan posto. Međutim, tako nizak izborni prag i preferencijsko glasovanje mogu dovesti do nestabilnosti u parlamentu.
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Dragovanov poučak
Nije dobro da o svemu odlučuju stranački šefovi, ali nije dobro ni da svaki zastupnik “vodi svoju politiku”. Holy je svjesna toga pa zato inzistira na konsenzusu oko važnih pitanja. Dok šefica ORaH-a načelno i uz ograde podržava inicijativu Željke Markić, glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan rezerviran je gotovo kao i HDZ-ovci. Smatra da o izbornom zakonodavstvu treba postići konsenzus u parlamentu. Po njemu izborni sustav prije svega treba biti u funkciji političke stabilnosti. Iako profesorica Mirjana Kasapović i neki drugi politolozi smatraju da preferencijsko glasovanje razvija unutarstranačku demokraciju, Dragovan smatra da unutarstranačka demokracija i izborni sustav nemaju previše dodirnih točaka. U svakom slučaju, on je protiv toga da se u ozbiljne promjene ide preko noći.
– Je li to opći politički interes ili politika što gore – to bolje, to će građani sami procijeniti. Što se tiče SDP-a, mi smo uvijek slušali raspoloženje građana – zaključuje Dragovan. Za razliku od njega, Jadranka Kosor nema nikakvih dvojbi da treba uvesti preferencijsko glasovanje. Kaže da se ona već prije zalagala za takve promjene. Podrška promjenama izbornog zakonodavstva stiže i od vodećih hrvatskih konzervativaca Vice Batarela i Stjepe Bartulice. Smatraju da je to dobro za razvitak parlamentarne demokracije te da otvara debatu o demokraciji u političkim strankama.
Mediokriteti u politici
– Preferencijsko glasovanje može potaknuti ljude koji imaju jake kvalifikacije da se počnu baviti politikom. Ovako imamo mediokritete – kaže Stjepo Bartulica. Konzervativci se zalažu i za manji broj zastupnika koji bi imali bolje uvjete rada. Malo im je čudno što saborski zastupnici nemaju gdje primiti svoje birače. Uvjereni su da će se s promjenama složiti konzervativci, liberali i ljevičari.
>>Glas za ime, a ne da Sabor pune stranački poslušnici
>>Tiranija šefova stranaka trajat će dok sami slažu izborne liste
I zaboravio sam, nije to referendum Željke Markić, već hrvatskog naroda i pokazati će se kojim smjerom demokracija treba ići!