Čekao je kraj radnog vremena. U poslovnicu Jadranske banke u centru Zagreba u Martićevoj ulici ušetao se mašući pištoljem oko 16 sati i počeo prijetiti prestravljenim zaposlenicima. U strahu za vlastiti život, zaposlenici su mu odmah predali novac koji je zahtijevao. Zadovoljan uspješnom izvedbom pljačke, pobjegao je u nepoznatom smjeru, a za njim je istog trena počela tragati zagrebačka policija. Srećom, pljačka je prošla bez ozlijeđenih, a još veću zadovoljštinu razbojniku vjerojatno pričinja i činjenica da ga za vrijeme počinjenog nedjela nije uočio nitko od susjeda.
- Niti smo išta vidjeli niti čuli. Da nije došla policija, ne bismo niti znali da je banka opljačkana, iskreno. Sve se je odvilo bez puno galame – pričaju zaposlenici okolnih lokala. Bila je to tiha pljačka jedine poslovnice Jadranske banke u Zagrebu koja diljem Jadrana ima 20 poslovnica.
- Taj je razbojnik koliko smo čuli ušetao i išetao iz banke. Bio je sam i nije tu sad bio u pitanju filmski scenarij gdje hrpa razbojnika dolazi pred banku u crnom kombiju i puca – dodaje zaposlenica pekarnice preko puta banke u Martićevoj ulici.
Bila je to još jedna u nizu pljački kojih je ove godine bilo niti desetak, što ukazuje na smanjenje broja pljački u odnosu na zadnjih nekoliko godina. Prošle je godine zabilježeno 20 razbojničkih pljački banaka, za tri manje nego 2012. godine. Najalarmantnije stanje po pitanju razbojništava bilo je 2011. godine, kada je broj razbojstava u bankama u prva tri mjeseca porastao za 800 posto. Tadašnji val razbojništva pripisivali su Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem koji je propisivao najnižu razinu sigurnosti bankarskih poslovnica. Svrha tog zakona jest propisati na koji način se banke trebaju štititi – protuprovalnim sustavom s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, protuprepadnim sustavom, neprekidnim videonadzorom s mogućnošću pohranjivanja te tjelesnom zaštitom.
Velik dio bankara tada nije smatrao da ima potrebe za postavljanjem svih nabrojenih sistema zaštite. Danas se broj takvih slučajeva ipak smanjio, baš kao i tragične posljedice krvavih pljački u kojima su nerijetko stradavali zaštitari banaka. Zadnji takav slučaj potresao je Hrvatsku 2010. kada je nemilosrdni pljačkaš u zaštitara Volksbanke ispalio tri hica, dva u nogu i jedan u prsa. Upravo je taj hitac bio koban za zaposlenika zaštitarske tvrtke Sokol Marić koji je pljačkašu skočio na leđa u pokušaju da ga razoruža.
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
>> Zaposlenica Fine koristila šifre za krađu novca iz bankomata
>> Ostavili skuter kojim su išli u pljačku banke
Nije zbog novaca nego zbog adrese!