Kako povećati produktivnost, plaće i životni standard, a pritom zadržati konkurentnost hrvatskog gospodarstva? O tome su na konferenciji 'Hrvatska kakvu trebamo', koju je Večernji list organizirao u Vinariji Vina Belje u Kneževim Vinogradima, raspravljali čelnici najuspješnijih hrvatskih kompanija. U središtu konferencije bila je upravo produktivnost kao jedan od ključnih preduvjeta dugoročnog gospodarskog rasta. Konferenciju, održanu u suorganizaciji Podravke, otvorio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je istaknuo važnost okupljanja poslovne zajednice, institucija i donositelja odluka.
– Mi u Večernjaku smo neizmjerno ponosni što smo organiziramo konferenciju gdje vodeći hrvatski gospodarstvenici imaju priliku čuti što se to kuha u kuhinji Vlade – kazao je Klarić. Naglasio je i važnost dijaloga različitih dijelova društva. – Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da u ovom društvu nedostaje dijalog. U 21. stoljeću, u vremenu u kojem živimo, to je jedna od ključnih uloga medija, približavanje različitih skupina. Uloga Večernjeg lista je pokušaj da se razgovara – poručio je.
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić najavila je da će se o aktualnim gospodarskim temama i prijedlozima raspravljati i na sljedećoj konferenciji, koja će se održati iduće godine, u godini kada Podravka obilježava 80 godina. Središnji panel konferencije bio je 'Produktivnost kao preduvjet rasta', na kojem su sudjelovali Martina Dalić, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe, te Stjepan Orešković, osnivač i većinski dioničar Bosqar Investa. Panel je moderirao zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović.
Dalić je istaknula da je aktualna godina još jednom pokazala koliko je pitanje produktivnosti važno za Hrvatsku. – Ova godina točno pokazuje zbog čega su ove teme koje je naznačio ministar itekako relevantne i tema produktivnosti je ključna tema sljedećih 10 godina. O produktivnosti i zaostajanju EU-a govori se u stručnim krugovima već dugo. Dugo se ističe rast produktivnosti i prilagodba konkurenciji kao nešto što je nužno da se time počnemo baviti. Ministar je dobro postavio smjer rasprave o tome što su prioriteti gospodarstva i hrvatskog društva u sljedećem razdoblju – kazala je Dalić.
Emil Tedeschi ne smatra da je vrijeme za pesimizam, iako priznaje da poslovanje nije jednostavno. – Ne mogu reći da će ovo biti najbolja godina, no to ponavljam već 78 kvartala otkad smo na burzi. Duboko sam svjestan da bi bilo najjednostavnije nastaviti ujutro spavati i pokriti se preko glave jer sve izgleda kao da nema smisla – kazao je Tedeschi. No, upravo primjer hrvatskih kompanija okupljenih na konferenciji vidi kao dokaz da prostora za rast ima. – Ovo što danas mi svjedočimo ovdje u srcu Baranje je dokaz da se može. Svjedočimo da danas sjede četiri relevantne, moćne hrvatske kompanije, u publici ih ima daleko više. Iako smo ovdje kao konkurenti, postoje zajednički interesi – rekao je Tedeschi. Atlantic Grupa, istaknuo je, vidi veliki potencijal na njemačkom tržištu.
– Nama je najbrže rastuće tržište Njemačka. Njemačko gospodarstvo stagnira, ali mi imamo sreću da se naš udarni proizvod ondje prodaje pa se, neovisno o tome kolika je tamo kriza, neće to reflektirati na nas. Mislimo da će naša prodaja u narednih pet godina biti s 50 milijuna eura na 250 milijuna eura – kazao je Tedeschi. Njegova je poruka jednostavna: – Od kuknjave nema smisla. Naše gospodarstvo i kompanije imaju prostora za rast.
Jedno od ključnih pitanja panela bilo je koliko Hrvatska još ima prostora za rast plaća i životnog standarda. Stjepan Orešković smatra da je prostor velik, ali samo ako se istodobno povećava produktivnost. – Beskonačno se mogu povećavati, sve dok postoji veza između faktora koji grade uspjeh. Moguće je usporediti Hrvatsku s nizom zemalja i onda pogledamo našu produktivnost rada u odnosu na zemlje koje nama trebaju biti kriterij i cilj – rekao je Orešković. Upozorio je na jednostavnu ekonomsku zakonitost.
– Ako ne dižete produktivnost, a dižete plaće, doći ćete do toga da ćete imati manju produktivnost i manje plaće. Moramo razmisliti o tome koji su faktori koji utječu na rast produktivnosti Hrvatske i učiniti sve da njih pojačamo. Pokazuje se da jedan model polako trošimo i iscrpljujemo – kazao je. Slično razmišlja i Dalić, koja je istaknula da tržište rada već snažno utječe na troškove rada i plaće. – Troškove rada i plaće definira stanje na tržištu rada. Mi bismo kao poslodavci mogli tvrdo reći: 'Neću povećati plaće, nađi si posla ako možeš, a ja ću si naći radnike koji će raditi za plaću koju ja mogu platiti.' To ne postoji – rekla je Dalić. Dodala je da se poslodavci više ne mogu ponašati na taj način jer nema prevelike ponude rada, a takav pristup ne bi bio dobar ni za produktivnost ni za učinkovitost.
Tedeschi je pitanje povećanja plaća ocijenio odgovorom 'da i ne', istaknuvši da Atlantic Grupa posebnu pozornost posvećuje zaposlenicima. – Meni je najmanje simpatično hoćemo li podignuti ukupni fond plaća i za koliko posto, ali ne mogu pobjeći od toga da smo kompanija koja gaji solidarnost i brigu za čovjeka. Kod nas nije med i mlijeko, kod nas se puno radi, radi se po visokim standardima. No, naši zaposleni glavni su asset kompanije, nisu protiv kompanije – rekao je. Marko Pipunić priliku za Hrvatsku vidi upravo u činjenici da je mala zemlja. To je, smatra, u turbulentnim vremenima i velika prednost. – Klimu ne možemo mijenjati. Možemo li mijenjati svjetsku ili europsku politiku? Također ne možemo. Rekao bih da imamo dobru Hrvatsku, ovakvu kakvu imamo. Može li se bolje? Naravno da se može – kazao je Pipunić. Istaknuo je da mala veličina Hrvatske predstavlja hendikep kada domaći proizvođači izlaze na velika tržišta, ali i prednost kada se treba brzo prilagoditi promjenama. – Kad dođu ovakva vremena kad se puno na svjetskim razinama mijenjaju stvari, mali su puno fleksibilniji i mogu se brže prilagoditi situacijama – rekao je čelnik Žito Grupe. I on je posebno istaknuo problem nedostatka dijaloga.
– Dijalog nam često fali. Fali nam i ovdje među nama. Često državu volimo smatrati kao kasicu-prasicu, a kad se treba platiti porez, platit ću ga negdje u Švicarskoj... Trebamo se malo osvijestiti, gdje smo mi u tome svemu – rekao je Pipunić. Smatra da Hrvatska ima razloga za optimizam. – Tvrdim da Hrvatska može bolje, imamo šanse. Ne bih rekao da smo ugroženi toliko koliko sami stvaramo percepciju ugroženosti – poručio je.
Rasprava o produktivnosti otvorila je i pitanje porezne discipline i odgovornosti prema društvu. Tedeschi je pritom bio vrlo izravan.
– Marko ima pravo u puno stvari o kojima govori, pogotovo što prstom ukazuje: postoji Hrvatska koja plaća porez i Hrvatska koja ne plaća porez – rekao je Tedeschi. Dodao je kako je ponosan na svoju javno poznatu plaću, ali i upozorio na širi problem odnosa prema porezima i bogatstvu.
– Ja imam najveću objavljenu plaću u Hrvatskoj i na to sam ponosan, no nitko nikada nije izračunano koliko je doprinosa i poreza iz te plaće otišlo državi. Kod nas je i bogatstvo krimen. A istovremeno postoji značajno bogatstvo u ovoj zemlji koje nema nikakvog fundamenta u plaćanju poreza. U Francuskoj nasljeđivanje nije profitabilan biznis. U Hrvatskoj postoji puno imobiliziranih nekretnina, imovine, kupljeni su od tko zna kakvog novca i dalje stoje. Domoljublje nije ruka na srcu i tko će glasnije pjevati himnu nego tko će platiti veći porez, više zapošljavati i časno plaćati ljude i biti stvarno osjetljiv na standarde ljudi – kazao je Tedeschi.
Orešković smatra da bi za pravi gospodarski iskorak trebalo aktivirati sve čimbenike koji Hrvatsku mogu približiti razvijenijim gospodarstvima. – Da bismo napravili preskok i izjednačili se s onima s kojima želimo, recimo Njemačkom i slično, moramo aktivirati sve one faktore koji čine razliku između 80 i 100 i igrati na njih. Ako će mi država isporučiti ono što trebam, onda plaćanje poreza nije trošak, nego investicija – rekao je.
Tedeschi upozorava da se promjene ne mogu dogoditi preko noći. – Ništa se neće dogoditi preko noći, no moramo se odmaknuti od osobnih interesa. Dok imamo paralelne sustave u Hrvatskoj, ne možemo razgovarati kakvu Hrvatsku želimo. Postoji bogata Hrvatska, postoji rentijerska Hrvatska, mora biti volja politike da zagrebe ispod površine – kazao je. Na kraju je Dalić upozorila da ni dijalog ni pojedinačne mjere sami po sebi neće biti dovoljni.
– Nikakva društvena promjena ili bilo koja mjera ekonomske politike ne funkcionira sama. Sve ovo što smo mi danas spominjali sastavni je dio neke 'to-do' liste koju treba obaviti. Dijalog je jako važna stvar, no dijalog ne mijenja stanje na terenu. Od nečega što se u dijalogu izbistri, to nešto treba provesti – kazala je. Posebno je izdvojila pitanje porezne discipline. – Zanimljivo je čuti od sugovornika inzistiranje na efikasnoj naplati poreza. Svi mi bismo trebali biti jednako podložni poreznoj presiji, jedan dio gospodarstva izmiče oporezivanju – zaključila je Dalić.
FOTO Okupila se poslovna elita: Pogledajte tko je sve bio na konferenciji Večernjeg lista
Otvori KEKS Pay
Priča o poreznoj disciplini, najave povećanja poreza na nekretnine , povećanje paušalna za privatne iznajmljivače, nagradna igra " bez računa se ne računa" .... I pored silnih EU milijardi kola kreću nizbrdo.